Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem pokrenuo je proceduru prvih izmjena Prostornog plana uređenja (PPU) i Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (GUP) sedam godina nakon donošenja PPU-a i tri godine nakon prihvaćanja GUP-a. 

Urbanisti s Titovog trga bili su prisiljeni na takav korak kako bi prostorno-plansku dokumentaciju uskladili s tužnom činjenicom da je rezultat transformacije devastacija niza tvrtki koje su su bavile proizvodnom djelatnošću. 

– Navedeno razdoblje primjene krovnih prostornih planova grada Rijeke pokazalo je potrebu ciljane izmjene i dopune navedenih planova, a ta je potreba primarno rezultat tendencija proizašlih iz odnosa realiteta mogućnosti i usmjerenja društveno-gospodarskog razvoja i njihova utjecaja na tijek dosadašnje provedbe prostorno-razvojne koncepcije sadržane u navedenim planovima. S obzirom na sadržaj izmjena i dopuna i njihovu pozicioniranost unutar hijerarhije prostornih planova, kao i mogućnosti koje pruža Zakon o prostornom uređenju i gradnji, izrada izmjena i dopuna, provedba javne rasprave i donošenje provest će se u jedinstvenom postupku, pojasnio je pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca.   

Prenamjene bivših gospodarskih područja

U PPU-u građevinsko područje za izdvojenu namjenu zauzima površinu od 675 hektara, što čini 15,5 posto ukupne površine grada Rijeke. Za gospodarsku namjenu utvrđeno je 39 izdvojenih građevinskih područja na površini od 216 hektara i to za proizvodnu namjenu 12 područja na površini od 71 hektara, za poslovnu namjenu 19 područja na površini od 114 hektara, te za ugostiteljsko-turističku osam područja na površini od 30,3 hektara. Kada se tome dodaju lučke površine na kojima se također odvija gospodarska aktivnost, građevinska područja utvrđena za gospodarske aktivnosti zauzimaju površinu od 291 hektara ili 6,7 posto površine Grada Rijeke. 

– Predložene izmjene pretežno se odnose na prenamjenu unutar gospodarske namjene, dok se manjim dijelom, uglavnom radi izmještanja proizvodnje na drugu lokaciju, predlaže prenamjena područja u odnosu na planiranu, uglavnom proizvodnu namjenu, kazao je Škunca. 

 Grad na Mlaki izlazi na more?

Ostali samo luka i brodogradnja

Kada se planerski jezik prevede na onaj koji je svima razumljiv, jasno je da će se izmjenama i dopunama prostorno-planske dokumentacije konstatirati tužna činjenica da proizvodnje u Rijeci gotovo da više nema. Jednako tako loše vijesti stižu jedna drugu pa sa žaljenjem valja konstatirati da je Elektromaterijal neslavno završio, slična sudbina čeka Transadriju, a Istravino, odnosno Lero kao riječki brend je pokojni. Da nema luke i brodogradnje, gotovo pa ne bi bilo potrebe za bilo kakvim iscrtavanjem gospodarskih područja u administrativnim granicama Rijeke. Vlasnici tvrtki, ako im imovina u potpunosti ne propadne, na kraju će možda i profitirati jer će po dobrom hrvatskom običaju umjesto pogona na građevinskim područjima niknuti, kako se to voli reći, urbane vile i dobro će zaraditi. Ako oni ne budu te sreće, zaradit će na prenamjeni zemljišta banke ili neki drugi vjerovnici jer je u Rijeci metar kvadratni građevinskog područja na bilo kojoj lokaciji na cijeni, a posebno bi se moglo dobro utržiti prostor na kojemu je danas RIO ili onaj Istravina na Krimeji. A radnici će se spominjati samo u sjećanju starijih građana. 

U gradu koji svoj razvojni bum zahvaljuje isključivo znoju za strojevima kojih više nema.