Čelni ljudi Ministarstva zdravstva nedavno su na savjetovanju u Opatiji istaknuli 30-postotno smanjenje listi čekanja u bolnicama u odnosu na 2008. godinu. Državni tajnik za zdravstvo Dražen Jurković, pripisao je to i obavještavanju pacijenata o mogućnosti obavljanja pretrage u nekoj drugoj bolnici o čemu je, kako je kazao, tijekom dvije godine obaviješteno 13.000 pacijenta, a njih šest tisuća je iskoristilo tu mogućnost. U apsolutnim vrijednostima resornog ministarstva prosječno čekanje na pretragu CT-om u dvije godine je smanjeno sa 75 na 45 dana, UTZ srca s 286 na 100 dana, dok je jedini porast zabilježen kod pretrage magnetskom rezonancom koja je s 97 porasla na 119 dana. Jurković je porast objasnio povećanim brojem indiciranih pretraga koji se u pet godina udvostručio.
UTZ srca nalazi se u nacionalnom vrhu, no KB Sestara milosrdnica s godinu i dva mjeseca prosječnog čekanja na ovu pretragu je na prvom mjestu, dok je ostatak hrvatskih bolnica ispod deset mjeseci prosječnog čekanja. U odnosu na druge hrvatske bolnice, operacija očne mrene u riječkoj bolnici s 235 dana nalazi se na sredini nacionalne liste čekanja dok su ispred riječke bolnice KBC Zagreb, KBC Osijek i KBC Split s 432, 295 i 348 prosječnih dana čekanja.
Hitnoće preskaču red
Kad je riječ o ostatku pretraga u riječkoj bolnici kratke liste čekanja su, primjerice, za mamografiju gdje pacijentice dolaze na red za desetak dana, gastroskopiju gdje se pacijent naručuje za dvadesetak dana i UTZ abdomena gdje čekanje iznosi 35 dana, a u odnosu na druge hrvatske bolnice relativno je kratka lista čekanja i za CT na koji se čeka 60 dana, dok primjerice pacijenti u osječkoj bolnici i dijelu zagrebačkih bolnica čekaju između tri i pet mjeseci.
Naše liste čekanja nigdje nisu drastično duge, a na pitanje jesu li sadašanja čekanja na pojedine pretrage u redu trebali bi odgovarati oni koji o tome odlučuju
Duljinu listi čekanja u riječkom KBC-u smatraju složenim problemom na koji uvelike utječe broj i kvaliteta uređaja, kao i brojnost kadra koji na njima rade. Pri analizi duljine čekanja na pojedine pretrage i zahvate, liječnici često navode i hitnoće koje su nepredvidive i usmjeravaju se prema velikim sustavima te je nemoguće kroz liste čekanja u akutnim bolnicama promatrati cijeli sustav.
Nedostatan kapacitet
– Jedanaest mjeseci da bi se došlo na red za UTZ srca uistinu je neprihvatljivo dugačko, ali bolje od toga ne možemo – priznaje predstojnik Klinike za internu medicinu prof. dr. Žarko Mavrić.
S obzirom na sve veći broj bolesnika kod kojih se indicira ultrazvučni pregled srca postojeći kapacitet jednostavno je nedostatan.
On objašnjava da su na Klinici za internu medicinu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovorene dvije ultrazvučne ambulante za polikliničke bolesnike. Kapacitet svake ambulante određen je normativima trajanja pregleda što ukupno znači 16 bolesnika na dan. Na ista dva uređaja, točnije u istim ambulantama, pregledavaju se hitnoće, bolesnici prije aplikacije kemoterapije, bolesnici s terminalnim zatajenjem bubrega na listi čekanja za transplantaciju kojima su termini pregleda određeni protokolom Eurotransplanta te hospitalizirani bolesnici u KBC-a Rijeka.
– S obzirom na sve veći broj bolesnika kod kojih se indicira ultrazvučni pregled srca postojeći kapacitet jednostavno je nedostatan. Zahvaljujući trudu liječnika koji često pretrage obavljaju i izvan radnog vremena ultrazvučnih ambulanti lista čekanja za elektivnu pretragu nije još i dulja. Napominjem da se svake godine pregleda pet do deset posto više bolesnika od onog koji bi proizlazio temeljem ugovora s HZZO-om. Primjerice opatijska Thalassotherapia raspolaže s čak tri ultrazvučne ambulante za koje ima ugovor s HZZO-om. Ipak, kada bismo korelirali broj ultrazvučnih uređaja i ambulanti u pojedinim centrima u Hrvatskoj i njihove liste čekanja, vjerujem da je u KBC-u Rijeka čekanje približno jednako kao i u drugim centrima – zaključuje Mavrić.
