Nova Bolnica za ženu i dijete koja će iduće godine početi s radom na Sušaku, jedna je od najvećih državnih investicija na Kvarneru i svakako jedna od najvećih investicija u sustav zdravstva od samostalnosti. Ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu i u ovom se slučaju dokazuje kao strateško planiranje razvoja jednog područja koje daje dodanu vrijednost i ostalim infrastrukturnim projektima koji se paralelno razvijaju. To potvrđuje i ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Alen Ružić koji smatra da je riječka bolnica izuzetno važan i nezaobilazan dio mehanizma razvoja Kvarnera budućnosti.

Vizija zdravstva

Kada govorimo o viziji Kvarnera do 2030. godine, kakav je njezin aspekt u segmentu zdravstva?

– Kako bismo što preciznije formirali viziju zdravstva na Kvarneru 2030., krenimo od aktualnog trenutka. Valja biti svjestan činjenice kako već sada u našoj regiji imamo zdravstvo koje usluge u gotovo svim segmentima pruža na razini najrazvijenijih europskih regija. Klinička praksa temelji se na kontinuiranom praćenju međunarodnih stručnih preporuka koje se bez odgode implementiraju u rutinski rad. Naši su medicinski stručnjaci prepoznati i izvan Hrvatske po vrhunskoj edukaciji i kompetencijama. Trajno se provode napori u poboljšanje slabih točaka koje svaki nacionalni zdravstveni sustav Europe ima. Navedeno se u prvom redu odnosi na globalni manjak nekih stručnih profila u zdravstvu, npr. medicinskih sestara i tehničara, zbog čega se povećavaju upisne kvote za ta zanimanja i uvode stipendiranja. Tu su i mnogobrojni primjeri naslijeđenog rada u stoljetnim objektima građenim za nezdravstvene namjene koji se adaptiraju i održavaju za osiguravanje primjerenih uvjeta rada, ali kod kojih vrlo često ostaju nerješivi problemi optimalnog prometnog pristupa. Intenziviranom i planskom osnaživanju zdravstvenog sustava posebno svjedočimo sada, kroz reformu zdravstva koja je velikim dijelom naslonjena na značajnu europsku financijsku potporu, ali i veliki porast proračunskih izdvajanja. Gledajući prema 2030. godini, već u perspektivi iduće godine, na njenom samom početku značajno će se promijeniti zemljovid zdravstvene infrastrukture otvaranjem vrhunski opremljene nove Bolnice za ženu i dijete s pratećom infrastrukturom koja uključuje i parkirališne kapacitete. Također, odmah nakon navedenog, u nastavku iduće godine, KBC Rijeka očekuje niz novih tehnoloških poboljšanja. Tu je značajno ulaganje u kapitalnu radiološku opremu, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planirana su tri nova radioterapijska uređaja i najsuvremeniji Centar za centralnu pripremu svih parenteralnih pripravaka, što je sve samo dio značajnih iskoraka u kontinuiranom opremanju medicinskom opremom.

Stoga, kada govorimo o viziji Kvarnera do 2030. u aspektu zdravstva sasvim je jasno da vidimo regiju brojnih kvalitetnih, različitih i komplementarnih zdravstvenih ustanova koje jamče vrhunsku medicinsku uslugu u svim zdravstvenim segmentima. U navedenoj mreži KBC Rijeka kao tercijarna zdravstvena ustanova pokriva potencijalne potrebe bolesnika kroz sve specijalnosti i jamči zbrinjavanje svih hitnih stanja od 0 do 24 sata. Također, KBC Rijeka osim ove zadane krovne stručne uloge svojim kliničkim karakterom nastavne i znanstvene djelatnosti ujedno predstavlja integrativni čimbenik suradnje, edukacije i razvoja s drugim zdravstvenim ustanovama i sustavom znanosti i visokog obrazovanja.

Skrb o turistima

Kvarner je jedna od najsnažnijih turističkih regija u zemlji. Kako zdravstvo ovog područja, počevši od tercijarne skrbi preko specijalnih bolnica i privatnih ustanova, pa do turističkih ambulanti, prati takav sezonski porast stanovništva i potrebe turista?

– Sezonski porast gravitirajućih korisnika KBC Rijeka uspješno zbrinjava. Tijekom vrhunca ljetne sezone značajno se povećava broj osoba koje borave u Primorsko-goranskoj županiji, ali i u Istarskoj, te Ličko-senjskoj županiji za koje je KBC Rijeka tercijarni centar. Pored navedenog, iznimno veliki je broj osoba u tranzitu kroz našu regiju. Tako je 2022. godine KBC Rijeka obradio više od 100.000 hitnih slučajeva, većinu kroz Objedinjeni hitni bolnički prijem. Posljednjih godina analiza naturalnih pokazatelja ukazuje na pojavu nekih novih specifičnosti. Naime, ponosni na uspješno produljenje turističke sezone i sve bolju predsezonu, kao i posezonu, zamijetili smo razliku u vrsti medicinskih usluga koje se pojačano traže tijekom navedenih razdoblja u odnosu na samu turističku špicu. Naime, upravo u proljetnim i jesenjim mjesecima profil turista koje liječimo ukazuje na činjenicu da su oni značajno starije životne dobi, te da su njihove zdravstvene tegobe i akutna stanja drukčije raspodijeljena u odnosu na turistički vodeće ljetne mjesece. Također, posljednjih godina kao ustanova sve češće dobivamo individualne, ali i upite velikih turističkih agencija ili konzularnih tijela o dostupnosti ključnih medicinskih usluga poput hitnih intervencija kod akutnog infarkta srca, akutnog moždanog udara i slično. Kada iznesemo sve relevantne podatke o našoj ustanovi, popisu ustrojstvenih jedinica i usluga koje su dostupne, broju i iskustvu naših stručnjaka, organizaciji rada, protokolima rada koji su usklađeni s europskim smjernicama redovito svjedočimo iznimno pozitivnim povratnim reakcijama. Također, dok strani državljani borave na liječenju u KBC-u Rijeka, redovito se uspostavljaju kontakti s njihovim nadležnim liječnicima u matičnim zemljama, te dostavljaju medicinska izvješća na koja redovito povratno dobivamo iznimno pozitivne reakcije i zahvale. Zaista, u današnje doba mnogi turisti prije odabira destinacije svog putovanja detaljno provjeravaju dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava regije koju razmatraju. Što se tiče izvanbolničke mreže za pružanje zdravstvenih ustanova, ona je u našoj regiji zadovoljavajuća u odnosu na druga područja i po mojim saznanjima, trajno se radi na njenom poboljšanju. No, značajni iskoraci u ovom dijelu uslijedit će već do iduće turističke sezone jer je upravo standardizacija mreže turističkih ambulanti i osiguranje njihove ujednačene dostupnosti dio aktualne reforme zdravstvenog sustava.

Zdravstveni turizam danas više nije egzotičan pojam, o čemu svjedoči i činjenica da je dio reforme zdravstva. Kvarner se često naziva kolijevkom zdravstvenog turizma, kako vidite potencijal ovog područja u tom smislu i kako ustanova poput KBC Rijeka može pratiti razvoj zdravstvenog turizma?

Foto Marko Gracin

– Kvarner odista jest kolijevka zdravstvenog turizma i to ne samo Hrvatske, već značajno šire regije. Zdravstveni turizam obuhvaća iznimno brojna i široka područja. Tu ulaze brojni preventivni programi i programi koji su usmjereni oporavku, poboljšanju općeg zdravstvenog stanja i boljeg osjećanja. Nadalje, programi liječenja utvrđenih bolesti, bez obzira je li riječ o konzervativnom, kirurškom ili liječenju koje može uključiti bilo koju drugu etabliranu i indiciranu medicinsku metodu, također mogu biti predmet zdravstvenog turizma, tj. razlog dolaska bolesnika u određenu zdravstvenu ustanovu u našoj destinaciji. Godinama unazad svjedočimo visokoj razvijenosti dentalnog zdravstvenog turizma o kojem se možda i nedovoljno govori, a koji predstavlja primjer izvrsno razvijenog sustava koji nerijetko uspješno kombinira različite segmente, dodatne programe i usluge. S obzirom na suvremene okolnosti urbanog života pojavljuje se, a vjerojatno će trend rasta uskoro biti vidljivije izražen i u segmentu posebnih programa usmjerenih suzbijanju stresa.

Upravo zbog navedene širine područja zdravstvenog turizma, dobro je što na Kvarneru već imamo brojne zdravstvene ustanove različitih profila koje jesu ili se mogu uključiti u zdravstveni turizam. KBC Rijeka snažno podupire razvoj zdravstvenog turizma i aktivno sudjeluje u Klasteru zdravstvenog turizma naše županije. Mi kao ustanova dajemo ključnu zdravstvenu sigurnost u svim medicinskim područjima za slučajeve hitnih stanja ili razvoja komplikacija čime na neki način predstavljamo preduvjet za široki razvoj zdravstvenog turizma u nizu drugih ustanova. Također, uz temeljne zadaće koje smo prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dužni izvršavati u punom ugovorenom opsegu, KBC Rijeka ima određeni broj i vrste usluga na tržištu, tj. nudi ih po komercijalnim cijenama. Riječ je u naturalnim pokazateljima u najvećem dijelu o segmentu laboratorijske dijagnostike, no naši djelatnici pružaju izvan radnog vremena i dio kliničkih usluga poput medicinske kozmetologije, dentalne medicine i drugih grana. Uloga KBC-a Rijeka u zdravstvenom turizmu regije značajna je i u segmentu djelovanja našeg stručnog i nastavnog kadra u različitim segmentima koji osim stručnog rada obuhvaćaju značajno područje edukacije kadrova za zdravstveni turizam i kako je naglašeno integraciju prema sustavu visokog obrazovanja i znanosti.

Bolnica budućnosti

Iduće godine bit će useljena nova zgrada Bolnice za ženu i dijete, jedne od najvećih investicija u hrvatsko zdravstvo od samostalnosti. S druge strane, nova bolnica jedna je u nizu velikih investicija na ovom području, od prometne infrastrukture do turizma. Ekonomski gledano, prometnice, terminali i turistički objekti donose novac za razliku od zdravstva. Zbog čega je, prema vašem mišljenju, potrebno investirati i u zdravstvenu infrastrukturu?

– Izrazito smo ponosni što je nova Bolnica za ženu i dijete izgrađena i opremljena u rokovima. Podsjetimo se da je ovo najveća investicija u zdravstvu Republike Hrvatske u vrijednosti od 158 milijuna eura koju je u cijelosti financirala Vlada premijera Andreja Plenkovića i čija je gradnja ukupnih 70.000 metara četvornih započela bacanjem vremenske kapsule u rujnu 2019. Opremanje je moglo krenuti nakon što su osigurana namjenska sredstva, a što je bilo koncem 2022. U zaista najkraćim mogućim rokovima, samo uz ogroman entuzijazam svih uključenih, sada smo u fazi kada su namještaj, medicinska i nemedicinska oprema u objektu, kada se testiraju uređaji i provodi postupna edukacija osoblja. Prema detaljnom planu preseljenja, otvaranje ovog novog kapitalnog objekta bit će koncem siječnja ili početkom veljače 2024. kako smo već najavili. Kada svjedočite nevjerojatnom i neskrivenom veselju kolega dok testiraju najsuvremenije i najnaprednije uređaje koje su sami odabirali i tumače vam njihove vrhunske funkcionalnosti, ne možete sakriti istinsku sreću i zahvalnost. Tako mi je nedavno kolegica, po struci dječji kirurg, pokazivala što to znači da su sve kirurške sale »integrirani«. Na jednom od brojnih monitora u kirurškoj sali prikazala je crtani film i objasnila da je to faza u kojoj dijete uspavljujemo, a potom će tijekom operacije kirurg na istom ekranu moći dobiti bilo koji nalaz, snimku CT-a, laboratorijske nalaze ili bilo koji drugi podatak koji će mu tijekom operacije zatrebati.

U zdravstvenu infrastrukturu, po mom je mišljenju nedvojbeno potrebno investirati i to mogu potkrijepiti s nekoliko ključnih argumenata. Ona je nužna u javnozdravstvenom smislu – za smanjenje pobola, smanjenje smrtnosti i invaliditeta našeg stanovništva. Iako se populacija brojčano smanjuje, ona istodobno stari. Prema nekim međunarodnim studijama i projekcijama, naša regija može u narednih desetak godina realno očekivati povećanje broja stanovništva kao posljedicu populacijske politike Republike Hrvatske, ali i kao posljedicu pozitivnih migracija jer smo regija iznimno povoljna za kvalitetan život, a investicijama u ukupnu nacionalnu infrastrukturu na održiv način to postajemo još i više. Drugi važan argument za investiranje u zdravstvenu infrastrukturu je osiguravanje efikasnog zdravstvenog sustava jer on donosi značajno smanjenje financijskog opterećenja za društvo i to nižim izravnim, ali i posrednim troškovima. Efikasan zdravstveni sustav izravno je pozitivno povezan s višom radnom sposobnošću i radnom efikasnošću populacije. Dodatni argument koji podupire investiranje u zdravstvenu infrastrukturu je njena nužnost za razvoj praktički svih drugih društvenih i privrednih sektora, od drugih dijelova zdravstva poput spomenutog zdravstvenog turizma, pa do globalne ekonomske tranzicije u moderno međunarodno otvoreno gospodarstvo.

Kada smo kod ulaganja, posebna tema je i izgradnja treće faze nove bolnice, najvećeg projekta u riječkom zdravstvu koji bi na jednom mjestu trebao objediniti cjelokupnu adultnu medicinu. Prema sadašnjim procjenama, u kojoj bi fazi trebao biti taj projekt 2030. godine?

– Projekt preseljenja cijelog KBC Rijeka na jednu lokaciju je dugoročan i ima ukupno tri faze. Faza I. je bila izgradnja zgrada Dijalize, Barokomore i stanice medicinskih plinova što je učinjeno 2016. godine. Kada početkom iduće godine otvorimo novu Bolnicu za ženu i dijete i preselimo sadržaje s lokaliteta Kantrida, te Kliniku za ginekologiju i porodništvo, moći ćemo reći da je ostvarena faza II. Što se tiče faze III. riječ je o ogromnom objektu koji će biti smješten južno od nove Bolnice za ženu i dijete i u kojem će se smjestiti svi preostali medicinski sadržaji s lokaliteta Rijeka, ali i lokaliteta Sušak. Sadašnja glavna zgrada na lokalitetu Sušak je predviđena za administrativne službe. Europska investicijska banka je financirala međunarodni konzultantski tim koji je odradio ogroman posao i sredinom ove godine isporučio nam studiju izvodljivosti, studiju isplativosti, te idejno rješenje za fazu III. Riječ je o zaista ogromnom projektu, kako prostorno, tako i financijski, projektu koji integrira sve kriterije i predviđa potrebe, te metode rada za budućih 50 godina. Zbog navedenih razloga cijena je praktički na razini nešto manjoj od dva Pelješka mosta.

Pred nama je puno posla oko realizacije faze III. i vrlo je nezahvalno u sadašnjem trenutku donositi vremenske procjene kada bi ona mogla biti realizirana. Potrebno je osigurati model financiranja pri čemu ne sumnjamo da će kao i do sada naša aktualna Vlada učiniti sve što je moguće i u najkraćim rokovima, no moramo biti svjesni realnosti iznosa o kojem se radi. Također, na temelju idejnog rješenja, potrebno je izraditi izvedbeni detaljni projekt, te prateću dokumentaciju, a što je za objekt ovakvih gabarita posao koji su konzultanti vremenski procijenili na najmanje godinu dana. Uzmemo li u obzir i vrijeme za izgradnju, opremanje, atestiranje i druge prateće nužne radnje koje su dio što prethodi puštanju zdravstvenog objekta u rad, najoptimističnija vizija III. faze preseljenja KBC Rijeka bila bi 2030. godina i aktivni radovi na izgradnji objekta. Osobno ne sumnjam da će svi dionici dati sve od sebe da se navedena, III. faza realizira i to u što ranijem, realnom roku.

Poticaj razvoju

Koja je uloga medicinskih znanosti u jednom modernom europskom gradu s razvijenom prometnom infrastrukturom i turizmom kakav Rijeka očito postaje?

– Medicinske znanosti zamašnjak su medicine u svim njenim segmentima. Znanstvene spoznaje, uz klasifikaciju i procjenu snage dokaza izravno se implementiraju u kliničku praksu. KBC Rijeka po svojoj statutarnoj definiciji je ustanova koja se bavi stručnim, znanstvenim i nastavnim radom. Upravo ta povezanost temelj je trajnog napretka rutinskog rada jer kroz znanost i nastavu dolazimo do trajne obnove i unapređivanja naših znanja i kompetencija. Povezanost sa Sveučilištem u Rijeci i njegovim fakultetima tj. sastavnicama za KBC Rijeka ima presudnu važnost. To je put integracije zdravstvene ustanove u sustav znanosti i visokog obrazovanja kojim se otvaraju vrata za istraživački rad, financiranje znanosti, dostupnost znanstvenih baza kao izvora znanja, osigurava mogućnost korištenja znanstvene infrastrukture i osigurava niz drugih privilegija. Kroz znanstvenu komponentu KBC Rijeka ima mogućnost privlačenja i zadržavanja najboljih kadrova jer im uspijeva osigurati ostvarivanje karijernih izazova. Znanost i nastava tj. snažna formalna i funkcionalna integracija sa Sveučilištem u Rijeci KBC-u donosi i široke mogućnosti u području internacionalizacije. Naši kadrovi tako mogu odlaziti na druga međunarodna sveučilišta i sveučilišne bolnice, provoditi ondje znanstvena istraživanja, razmjenjivati iskustva, pa i stjecati stručna teoretska i praktična znanja koja onda značajno utječu na unapređenje samog rada s bolesnicima.

Grad Rijeka svojim geografskim položajem, turističkim adutima i prirodnim ljepotama, uz iznimnu prometnu infrastrukturu, te snažno Sveučilište koje posjeduje bogatu znanstvenu infrastrukturu i koje se posljednjih godina iznimno međunarodno profiliralo u budućnosti, do 2030. može i mora iskoristiti navedene resurse za daljnji rast i transformaciju u prepoznatljivu zelenu i digitalnu, visokorazvijenu regiju zdravlja. KBC Rijeka će kao značajan dio ovog propulzivnog razvojnog ekosustava nastaviti u sinergiji s nacionalnim i regionalnim čimbenicima djelovati na ostvarivanju ove vizije 2030.