Ideja o spajanju dviju općina već duže vrijeme postoji i među dijelom mještana Čavala. U pripremi je i zajednička sjednica vijeća dviju općina, a i bez administrativnih odluka postoji mogućnost suradnje
Izgradnja bazena
– Postoji inicijativa da se ta grupa mještana uskoro registrira kao udruga koja će se isključivo baviti projektom ujedinjenja Čavala i Jelenja u Općinu Grobnik. Kao predsjednk Općinskog vijeća Čavle smatram kako je to nešto što je prirodno i što se treba dogoditi. Međutim, mišljenja sam kako o tome svakako treba pitati mještane kroz referendum. O tome ćemo svakako raspravljati i mi na Vijeću, i to najvjerojatnije već na prvoj radnoj sjednici zakazanoj za rujan. Mi im trebamo pokazati da je zajedništvo nešto što će donijeti samo dobro, posebice bolji standard mještanima cijele Grobnišćine. Iako volimo Rijeku, svi smo mi prije svega Grobničani, i iz Jelenja i iz Čavala, imamo potencijal, ali zajedno možemo ubrzati i osnažiti boljitak i razvitak Grobnišćine, kaže Sobotinčić.
Dodaje kako je nedavno osobno razgovarao s predsjednikom Općinskog vijeća Jelenje Nikicom Maravićem (HDZ) te su u tom smislu pokrenuti otvoreni razgovori bez, kako kaže, »fige u džepu«, pa će uskoro biti održana i već prije najavljena zajednička sjednica općinskih vijeća Čavle i Jelenje, na kojoj će ujedinjenje Čavala i Jelenja u Općinu Grobnik biti jedna od tema dnevnog reda.
Općina Čavle obuhvaća naselja Čavle, Buzdohanj, Cernik, Grobnik, Ilovik, Mavrinci, Podčudnič, Podrvanj, Soboli i Zastenice. Površina iznosi 84,21 km2, a ukupan broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine je 7.220 stanovnika. Općinski proračun Općine Čavle za 2013. godinu iznosi ukupno 42.411.000 kuna.
Općina Jelenje prostire se na 142 četvorna kilometra terena, na njezinom području živi 5.321 stanovnik. Ima 17 naselja: Baštijani, Brnelići, Drastin, Dražice, Jelenje, Kukuljani, Lopača, Lubarska, Lukeži, Martinovo Selo, Milaši, Podhum, Podkilavac, Ratulje, Trnovica, Valići i Zoretići. Ovogodišnji proračun Općine Jelenje iznosi 20,5 milijuna kuna.
– Dogovori su u tom smislu u tijeku, jer i bez administrativnih odluka možemo početi surađivati, primjerice putem zajedničkih projekata dviju turističkih zajednica. Tako već postoji zajednički prijedlog izgradnje bazenskog kompleksa, jer to je ono što nam na Grobnišćini nedostaje. Zajedno možemo više i lakše ćemo realizirati projekte koji se tiču cijele Grobnišćine, a to su SRC Platak i Automotodrom Grobnik, ističe Sobotinčić.
Sporenje oko sjedišta
Najvažnijim Sobotinčić smatra da ujedinjenjem Grobnička općina sa zajedno oko 13 tisuća mještana može opstati kao nova, jedinstvena lokalna samouprava, a nikako ne kao Mjesna zajednica ili odbor Grada Rijeke.
Načelnik Općine Čavle Željko Lambaša (SDP) ne želi komentirati odluku Općinskog vijeća Jelenje kao niti, kao što je kazao, »inicijativu kolege Radetića«. Ipak, osobno je mišljenja kako su i jedna i druga općina u proteklih dvadeset godina postojanja polučile odlične rezultate u svim segmentima funkcioniranja kao samostalne jedinice lokalne samouprave.
– Osobno se trenutno ne bih upuštao u rasprave oko te teme, ali je moje mišljenje kako upravo zbog svega što su ostvarile u protekla dva desetljeća i Općina Čavle i Općina Jelenje imaju perspektive daljnjeg razvoja, kaže Lambaša.
Predsjednik Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine Stanislav Lukanić, koji se dugi niz godina bavi istraživanjem bogate grobničke povijesti, ističe kako je nekada davno bio veliki zastupnik ideje o ujedinjenju Čavala i Jelenja u jedinstvenu općinu.
Gospoštija Grobnik
Dodaje kako bi prirodno bilo da bude jedna općina na Grobniku, jer su mještani obje općine i rodbinski i tradicijski vezani jedni za druge, ali, smatra on, to neće ići tako jednostavno.
– Ne znam, možda bi to bilo dobro rješenje da imamo jednu općinu na Grobniku, ali prijelazni bi period zasigurno bio težak. Ja sam za to ali ne danas ili sutra, možda prekosutra, pa makar prošli kalvariju da do toga dođemo. Jedno je sigurno, ujedinjeni bismo se mogli oduprijeti pojedinim težnjama za uspostavom velike Rijeke za koje sam čuo. Još kada bismo vratili naselja koja su nekada bila naša, a to su Pašac, Svilno i Orehovica, onda bi to bilo dobro. Ipak, mislim da bi i mještani naše općine trebali na referendumu odlučiti o ujedinjenju, odnosno reći da li su za ili protiv, kaže Lukanić.
Vlasta Juretić, voditeljica programskih djelatnosti i dopredsjednica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine kaže kako se njezino mišljenje o Grobničkoj općini ni nakon dva desetljeća nije promijenilo.
– Kada smo Dražen Herljević i ja 1994. godine pokretali Grobnički list, u prvom sam broju pisala o svojim promišljanjima na tu temu, iznašajući ih kao jedan san. U tom mojem snu je iznad Banskih vrata bila tabla na kojoj je pisalo Općina grobnička. Sjedište je te zamišljene Općine bilo u dvorcu Mayer, a bile su uključene ne samo današnje grobničke općine, već i južni dio Grobnišćine, koji je danas u okviru grada Rijeke. Takav sam stav temeljila na uvjerenju da bi jedinstvena Grobnička općina bila jedna jaka i važna hrvatska općina. Bilo je to vrijeme podjele nakadašnje općine Rijeka te sam, kao tada aktivna u politici, imala i konkretne prijedloge koji bi takvu Grobničku općinu već u startu osnažili. Međutim, tadašnji se moj san nije ostvario i realnost je danas drugačija te bi za eventualno spajanje obiju grobničkih općina prethodno trebalo raspraviti s jasnim argumentima za i protiv. Trebalo bi maksimalno isključiti subjektivnosti, usredočiti se na isplativost i slično. Jer, ako prijedlog može obećati, primjerice, značajni postotak prihoda u gospodarstvu, recimo u turzmu, odnosno, ako temeljem konkretnih podataka bude izgledan kvalitetniji život na Grobnišćini u budućnosti, uvjerena sam da bi prijedlog za jedinstvenu Općinu grobničku podržala većina Grobničana. Uz takav sam pristup, u očekivanju objavljivanja rezultata kvalitetnih priprema, obavljenih zajednički od strane obiju današnjih općina, i dalje za jedinstvenu Grobničku općinu. Uostalom, zavirimo li u grobničku povijest temelji su jasni – nekadaššnja jedinstvena Grobnišćina kao Gospoštija Grobnik stoljećima je bila i jaka i važna i europska, kaže Vlasta Juretić.
