Rijeka, Trst, Kopar
Njegovi istomišljenici u projektu nove, optimističnije Rijeke redom su uspješni pojedinci uglavnom već poznati široj javnosti: neurokirurg Zlatko Kolić, direktor Medike u Rijeci Vladimir Mozetić, suvlasnik Ventexa Danko Venturini, vlasnik W-projekta Valter Peculić i suvlasnik tvrtke Aluktim Zoran Matijašić. Uz njih su i Boris Popović iz Alarm automatike te prodekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Žiković, koji je u zadnjoj fazi organizacije okruglog stola na temu grada i industrije, odnosno reindustrijalizacije Rijeke. Žiković kaže da su na to okupljanje pozvani gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, Trsta Riccardo Illy, Kopra Boris Popovič te uprave Adrisa i Jadran galenskog laboratorija, dviju prestižnih kompanija čija su poslovna iskustva iznimno vrijedna.
– Smisao ovakvog okupljanja je kroz referentne sugovornike analizirati da li treba i je li moguće promijeniti smjer kretanja Rijeke iz grada uslužnih djelatnosti u grad proizvodnje. Upravo zbog njihovih iskustva, kao gradova sličnih Rijeci, zvali smo predstavnike Trsta i Kopra. Kroz razgovore s predstavnicima Adrisa i JGL-a nadam se da ćemo dobiti pojašnjenje na pitanje da li bi investitori bili spremni ulagati u reindustrijaliziranu Rijeku, kaže Žiković.
Građanska inicijativa udruge Riječki val nije jednostrano politički obojena, ne svrstava se ni uz jednu opciju, a svatko, pa makar došao i iz neke političke stranke, sa svojom je idejom dobrodošao. Neurokirurg Kolić smatra kako ova grupa ljudi, uspješnih u svojim poslovima, mora skupiti glave koje znaju i mogu različito razmišljati.
– Naravno, mi ne znamo sve i zato želimo na okupljanje potaknuti što veći broj kreativaca kako bi u nekom trenutku prezentirali svoje osmišljene stavove. Obzirom da nismo stranački ljudi, možemo i smijemo razmišljati svojom glavom pa je naša prednost što nismo ograničeni često uskim stranačkim interesima. Ne želimo biti ni oponenti vlasti niti se svrstati uz oporbu. Samo želimo biti neki treći s dobrim idejama, želimo biti »opinion makeri« koji smatraju da Rijeka više ne smije biti taoc dvije politike – državne i gradske koje se sukobljavaju, kaže Kolić.
Primjer Zadra
Mozetić pak kaže, razmišljajući konkretno, kako treba utvrditi što je moguće u Rijeci implementirati od prakse sličnih gradova: Trsta, Kopra, Ljubljane i Zadra, najaktivnijeg hrvatskog grada posljednjih osam godina. Prema mišljenju Ventturinija, svi ovi gradovi uspješniji su od Rijeke.
– Slika, naime, govori više od riječi. Kopar je, naprimjer, shvatio da živi na moru i od mora. U tom gradu more ispravno vide kao resurs za luku, nautički turizam i industriju… Kopar je u tom smislu ispred Rijeke posebno zato što je u malom akvatoriju uspješno pomirio različite djelatnosti na moru. Kada ovo govorim, pred očima imam i Barcelonu. Naravno, po mnogočemu neusporedivu s Rijekom, no isto kao i Rijeka i ona je imala lučki dio grada koji je bio prljav i zapušten. Kroz plan otvaranja grada prema moru, za EXPO i Olimpijske igre, lučka su postrojenja dislocirana, a centar grada otvoren za primjerenije i atraktivnije sadržaje. Želimo da se takvi prostori koji su važni za razvoj grada stave u funkciju. Uspješne modele, poput Barcelone, koliko god je moguće. O tome treba diskutirati i nalaziti rješenja, kaže Ventturini.
– U kontekstu lučkih područja treba preurediti Porto Baroš i Deltu. Preko noći se mora maknuti žica i otvoriti prostor Porto Baroša i Demetrove ulice, kao najzapuštenijeg dijela grada s najvećim potencijalima, kaže Randić.
Zdravstveni turizam
Ravnatelj Medika Vladimir Mozetić kaže da u Rijeci, u kojoj se provodi zadovoljavajuća zdravstvena zaštita te kvalitetni zdravstveni projekti na razini i Grada i PGŽ-a, treba promicati zdravstveni turizam.
– U sjevernim i zapadnoeuropskim državama postoji tendencija da se njihovim građanima, zbog zdravstvenih problema, omogućuje boravak u toplijim krajevima. Nama u Rijeci i PGŽ-u takvi su planovi atraktivni jer znače kombinaciju zdravstva i turizma. Usmjeravanje u zdravstveni turizam dodatno bi aktiviralo naše turističke potencijale, kroz takvo usmjeravanje pravilno bi se valorizirali more i klima kao naše komparativne prednosti, a u potpunosti bi se mobilizirali i postojeći ljudski i stručni kapaciteti, kako u zdravstvu, tako i u turizmu. Poanta je da bi Sveučilište u Rijeci s kampusom bilo u funkciji stvaranja visokoobrazovanog kadra koji bi nalazio posao u gradu i regiji s više mogućnosti i prilika nego što ih sada ima, kaže Mozetić. Peculić smatra kako sve turističke potencijale koji su slobodni treba usmjeriti u nišu zdravstvenog turizma.
Reindustrijalizacija
– Od Mošćeničke Drage i Lovrana, preko Rijeke i Opatije pa do Crikveničko-vinodolske rivijere, Krka i Gorskog kotara – što god može, treba biti u funkciji zdravstvenog turizma. No, prije svega treba taj plan dobro osmisliti i u realnom roku ga početi primjenjivati, kaže Peculić.
Kolić pojašnjava kako je Rijeka u zdravstvu bila avangardna još prije 40 godina te smatra kao je sada došlo razdoblje da se osmisle nova rješenja koja će Rijeku opet pozicionirati na vrh vrhova. Naravno, naši sugovornici nisu propustili spomenuti jedan već postojeći oblik zdravstvenog, preciznije »zubnog« turizma u Rijeci – stomatološku kliniku Rident. Uglavnom, u ideji zdravstvenog pa i »zubnog« turizma naši sugovornici prepoznaju potencijale za javno-privatno partnerstvo. Prepoznaju i mogućnost, kako je rekao Matijašić, gradnje senior naselja, u kojima bi stranci s ciljem zdravstvenog dolaska na šire riječko područje boravili na razini primjerenoj standardu života koji imaju u svojim državama.
– Na taj način među ostalim pokrenula bi se zamrla građevina, kaže Matijašić.
U bližoj perspektivi udruga Riječki val, ojačana novim istomišljenicima, osmišljavanje razvoja Rijeke planira provoditi kroz tematska okupljanja i okrugle stolove gdje će se ciljano, uskoro, naprimjer, s temom reindustrijalizacije Rijeke, artikulirati razni stavovi koji će se u kratkom roku formulirati kao konkretne ideje.
Više pročitajte u Novom listu, u prilogu Novi list Plus, u utorak, 18. listopada
