Projekti

U Senatu Sveučilišta u Rijeci predstavili strateška i programska postignuća

Ingrid Šestan Kučić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Hrvatska zaklada za znanost među odabranih 11 projekata za financiranje uvrstila je pet s riječkog sveučilišta, a EU projekti za unapređenje institucijskih kapaciteta teški su 30 milijuna kuna



S obzirom da će zbog trenutne epidemiološke situacije Dan sveučilišta biti obilježen online, prigodnim izvješćima na mrežnoj stranici, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija na jučerašnjoj se sjednici Senata osvrnula na strateška i programska postignuća koja bi bila predstavljena u sklopu svečane sjednice Senata na Danu Sveučilišta.


Tako je podsjetila da je riječko sveučiliše članica YUFE europskog sveučilišta, kao i da je prvi put ove godine rangirano unutar dva prestižna sustava, odnosno Round University Rankings te QS World University Rankings.


Pored toga, Sveučilište je aktivni član ili ima upravljačka mjesta u nizu europskih tijela, produljeno mu je priznanje Europske komisije HR Excellencein Research, ima prvi međunarodni znanstveni savjet na sveučilištim u Hrvatskoj, a tijekom godine dodijeljeno je niz potpora istraživačkim projektima, kao i potpora internacionalizaciji, sustav predfinanciranja EU projekta, COVID-9 potpora, dok je Hrvatska zaklada za znanost među odabranih 11 projekata za financiranje uvrstila čak pet upravo s riječkog sveučilišta.




Sveučilišni EU projekti namijenjeni unapređenju institucijskih kapaciteta »teški« su 30 milijuna kuna, a riječ je i o prvom hrvatskom sveučilištu koje je demokratiziralo izbor rektora.


Transparentnost odlučivanja


Transparentnosti i participaciji u odlučivanju pridonijelo se kroz formiranje različitih stručnih vijeća, koordinacija i sličnih tijela, u digitalizaciju poslovanja uloženo je 1,14 milijuna kuna, a povećani su i prihodi kroz programske ugovore.


Povećan je i broj zaposlenika pa riječko sveučilište broji i 11 znanstvenika povratnika više te je istovremeno povećan i broj zaposlenika na projektima.


Osnovan je i Fakultet dentalne medicine, pokrenuti su novi studijski programi na engleskom jeziku, kao i studij logopedije, a u planu je pokretanje i studija farmacije. Istovremeno je riječ o jedinom hrvatskom sveučilištu koje je dio YUFE virtualnog kampusa u sklopu kojeg riječki studenti mogu pohađati online kolegije deset europskih sveučilišta.


U proteklih godinu dana otvoreni su i novi sveučilišni prostori, kao što je palača Moise na Cresu, aneks zgrade Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, prostori Delta 5 i Exportdrvo, gdje se smjestio Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam, dok se Fakultet dentalne medicine smjestio u Krešimirovu 42, a na Kampusu se stvara Interpretacijski centar te su postavljene dvije umjetničke instalacije, »I am not a robot« i »Jednakost nije privilegija«.


Rektorica je izvijestila i da Sveučilište ima zalihu projekata za prijave na EU fondove, a riječ je o TransMedRi, Inovacijskoj areni, paviljonu 3 studentskog smještaja te Institutu za tjelesnu aktivnost, sportsku medicinu i zdravlje.


Interes za studije


Ove je godine porastao i broj studenata koji su birali studijske programe riječkog sveučilišta jer kako je istaknula prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete prof. dr. Marta Žuvić, Sveučilište u Rijeci upisalo je ukupno 4.559 studenata, od toga 3.019 na prvu godinu preddiplomskih i integriranih studija te 1.540 na prvu godinu diplomskih studija.


– U odnosu na prethodnu godinu, to označava blagi porast od 2,8 posto, koji se jače uočava na broju upisa u prvu razinu studija gdje se bilježi porast od 4,6 posto studenata. Ovaj je rast izuzetno značajan u nacionalnom kontekstu u kojem postoji stalni trend pada broja maturanata, pa je tako ove godine 10,1 posto učenika završnih razreda srednjih škola odabralo Sveučilište u Rijeci za svoje mjesto studiranja, dok se u prethodnim godinama taj udio kretao oko 8 do 9 posto.


Ispunjenost upisnih kvota je zadovoljavajuća, na preddiplomskim studijima prosječno 84 posto, a nešto je niža na diplomskim studijima, 67 posto. I ovi su rezultati značajni u odnosu na prethodnu godinu u kojima je ispunjenost upisnih kvota bila manja, 81 posto na prvoj razini, odnosno 63 posto na drugoj razini visokog obrazovanja.


Najveći interes maturanti su iskazali za studije logopedije, zdravstvene studije, medicinu, dentalnu medicinu, grafički dizajn i vizualne komunikacije, građevinarstvo, studije jezika, poslovne ekonomije, računarstva i učiteljske studije, koji svi bilježe potpunu ispunjenost upisne kvote, zaključila je prorektorica.


Novi članovi Vijeća časti


Senat Sveučilišta na jučerašnjoj je sjednici imenovao i nove članove Vijeća časti pa su uz dosadašnje članove, prof. dr. Jasminku Ledić s Filozofskog fakulteta i prof. dr. Gordana Jelenića s Građevinskog fakulteta, članovi tog tijela i prof. dr. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta, prof. dr. Edita Čulinović-Herc s Pravnog fakulteta te Sven Sušanj, student Pravnog fakulteta i njegov zamjenik Andro Demiri također s Pravnog fakulteta.


Senat je potvrdio i izbor članova Senata iz redova studenata, a iz redova preddiplomskih i diplomskih studija potvrđeni su: Leopold Mandić, student Pomorskog fakulteteta i zamjenica Matea Vereško, studentica Građevinskog fakulteta, zatim Luka Delak s Medicinskog fakulteta i zamjenik Dino Dolenec s Fakulteta zdravstvenih studija te Perina Šiljeg s Odjela za biotehnologiju i zamjenica Ivana Babić s Akademije primijenjenih umjetnosti.


Iz redova poslijediplomskih studija potvrđeni su: Tomislav Čop i zamjenica Kristina Stojanović Čehajić te Nadja Čekolj, svi s Filozofskog fakultet, a zamjenica je Ema Petaković s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.