Od prvorazrednog je značaja održanje medicinske struke, obnova jako zaostalih tehnologija i uređenja prostora, upozorio je prof. dr. Damir Miletić, predsjednik Stručnog vijeća
RIJEKA Do kraja ove godine 52 milijuna kuna bit će uloženo u opremu i prostore Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a u jesen sljedeće godine bit će potpisan ugovor o javno privatnom partnerstvu za gradnju nove bolnice u Rijeci koja će godinu kasnije početi s gradnjom i završiti 2020. godine. Kraće rokove nije bilo moguće postići. To su obećanja što ih je zajamčila pomoćnica ministra zdravlja i predsjednica Sanacijskog vijeća Ljubica Đukanović, u ime ministra Rajka Ostojića, na izvanrednoj i otvorenoj sjednici Stručnog vijeća ustanove.
Na zajedničko ustrajavanje u promjeni teškog stanja KBC-a Rijeka, pozvao je prof. dr. Damir Miletić, predsjednik Stručnog vijeća ustanove čestitajući svima onima koji su u Zagrebu, Puli i drugim sredinama uspjeli ostvariti svoje ciljeve. Podsjećajući na dugogodišnja obećanja o gradnji nove riječke bolnice, Miletić je istaknuo 2003. godinu kada je zagrebačko Rebro startalo s velikom investicijom.
– Te godine ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haller pokazivao nam je s krova sušačke kardiologije gdje će biti nova bolnica, Sveučilišni kampus, a danas rekao je Miletić, investicija na Rebru je završena, Sveučilišni kampus vidimo, od nove bolnice ništa. Miletić je podsjetio kako su dosad svi legitimni načini traženja pomoći iskorišteni, i zamolio svaku moguću pomoć i nužnu sinergiju svih zainteresiranih da se zdravstvena politika Rijeke i šire regije postavi kao prioritet. Od prvorazrednog je značaja održanje medicinske struke, obnova jako zaostalih tehnologija i uređenja prostora, ponovo je istaknuto.
Neodrživo stanje opreme i prostora, smjenski rad koji je dodatno drastično urušio mogućnosti liječenja bolesnika i edukaciju studenata i specijalizanata, članovi Stručnog vijeća još su jednom ukazali. Zahtjevi za obnavljanjem kapitalne opreme su bez odgovora, dok od niza natječaja proteklih godinu dvije niti jedan dijagnostički i terapijski uređaj nije dospio u Rijeku. KBC Rijeka, bez obzira tko mu je vlasnik, problem je i Rijeke, i Županije i državni problem, a bez ulaganja i nužne opreme neće se moći dočekati nova bolnica niti sačuvati kadrovi. Naime, niti unatrag 15 i 20 godina oko nove bolnice ništa se nije dogodilo istaknuli su u svojim raspravama doc. dr. Igor Antončić, prof. dr. Žarko Mavrić, prof. dr. Davor Štimac, prof. dr. Tedi Cicvarić. Stanje je alarmantno. Primjerice, dosad je na kardiologiji kroz 24 sata bolesnik u hitnoći za 15 minuta mogao dobiti stent, a sada je teško moguće održati taj obim usluge. Na Klinici za anesteziologiju trećina opreme je za otpis, ali od 7 tendera Ministarstva zdravlja nijedan jedini uređaj nije došao k nama, kazao je predstojnik prof. dr. Alan Šustić koji je kao dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci upozorio:
– Ne smijemo se lagati, imamo pokazatelje da nam teži bolesnici odlaze izvan Rijeke ustvrdio je Šustić. To vodi izravno urušavanju KBC-a, Medicinskog fakulteta a time i Sveučilišta kad znate koliki je broj bolesnika, studenata, nastavnika, profesora i znanstvenika, privrednih grana, zaposlenika, usluga i proizvoda i financija vezano za to. Riječ je o ključnom sustavu u regiji.
Na opasku jednog od prisutnih kako taj proces vjerojatno nitko ne uzrokuje namjerno Šustić je gotovo revoltirano odgovorio: »Nisam siguran, nisam uopće siguran !«
Prema obećanjima koje je iz Ministarstva zdravlja prenijela Ljubica Đukanović u Rijeku će stići 128 slojni CT, 6 respiratora za odrasle i 2 za djecu, anesteziološki aparati, endoskopski stup, novi operacijski stolovi, itd. Premda se slaže sa apelom struke Vojko Obersnel zamjera njenim pripadnicima što nisu te vapaje uputili 4, 6 ili 10 godina ranije, dok Župan Zlatko Komadina smatra kako je sve jasno: tamo gdje je vlasnik Županija cvatu ruže, a tamo gdje je vlasnik država stvari su devastirane i propadaju. Da bi to dokazao Komadina je prethodno pozvao dr. Đuliju Malatestinić koja je održala cijelu prezentaciju sa slajdovima o zdravstvu županije, ustanovama, zaposlenicima, njihovom obimu, o privatnome zdravstvu, razvojnim planovima itd. što je naišlo na negodovanje Stručnog vijeća. No, Komadina je pozvao članove Stručnog vijeća da s ravnateljem usuglase i pošalju popis prioriteta o tome gdje bi, isključivo u bolesnički standard najlošijih prostornih dijelova bolnice, Županija mogla pomoći. Svi su suglasni oko toga da se jedva može vjerovati u kakvim se uvjetima bolesnici riječkog KBC-a danas liječe. No, suglasnost treba postići i tako da se brzo oformi poseban tim stručnjaka koji će tjedno izvještavati, pozivati, ako treba ponaosob prozivati tko zakazuje i gdje u nastojanju da se KBC konsolidira, rekao je prof. dr. Stipan Jonjić savjetnik rektora Sveučilišta u Rijeci, Pere Lučina u čije je ime i pozdravio skup.
– Za ovaj je kraj i njegov razvoj Sveučilište i njegova sudbina ključno pitanje, tvrdi Jonjić a najteže posljedice zanemarivanja biti će kadrovske, one po sudbinu bolesnika, ali su one i gospodarske. Kao struka predali smo se u borbi za novu bolnicu, ali tek nam se može dogoditi jedan ozbiljan gubitak. Moraju se hitno nuditi novi projekti, razvojni, znanstveni, i ostali. Bude li se išlo na harmonizaciju unutar EU može se dogoditi da KBC Rijeka izgubi status, da se ukine Medicinski fakultet jer mu je on glavna nastavna baza, a to nadam se nitko ne želi, upozorio je Jonjić apelirajući da se hitno ide ka stvaranju Sveučilišne bolnice jer će za 7 godina biti kasno.
Nikad nije kasno da se snage udruže smatra čelni čovjek Stručnog vijeća Miletić koji je gorko konstatirao kako bi »Da se mjere sva obećanja vlasti prema njoj Rijeka dosad bila najbogatiji grad u zemlji.«Ministar Željko Jovanović svoj je glas potpore pridružio i pismeno ističući kako dijeli brigu riječkih stručnjaka, pridružuje se ocjeni neprimjerenosti smjenskog rada a ostalim aktualiziranim problemima izlaz je funkcionalna integracija bolnica i sveučilišta na čijem se uvođenju radi u sva četiri hrvatska sveučilišna centra. Na pitanja nekih novinara zašto će se u sljedećoj fazi graditi prvo ginekologija i pedijatrija, tko je kriv za stanje i slična, polovično su odgovorena. Premda je struka svjesna vlastite odgovornosti, većina se složila kako je država kao vlasnik u slučaju Rijeke sa svim vladama dosad potpuno podbacila i zanemarila ustanovu. Ministar Jovanovića u svom pismu Stručnom vijeću izrijekom odgovornost pripisuje vodstvu i sanacijskom upravitelju koji je niz godina na čelu ustanove.
