U povodu 22. lipnja i Dana antifašističke borbe u Auli Magna na Rektoratu riječkog Sveučilišta održana je svečana akademija, čiji su sudionici još jednom podsjetili na tekovine te važnost njegovanja antifašizma kao ideje i svjetonazora u današnjem svijetu u kojem tinjaju različiti, prikriveni oblici fašizma i eskaliraju ratovi.

Pozdravnim riječima nazočnima se obratio predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel, koji je pozvao okupljene da minutom šutnje odaju počast poginulim borcima NOB-a i hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

Vezujući se na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica kod Siska formiran prvi partizanski odred, prva takva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, Obersnel je podsjetio da je oružani ustanak pokrenut na inicijativu tadašnje Komunističke partije i Josipa Broza Tita, koji je naišao na masovan odaziv kod ljudi željnih slobode.

– Od malih, pojedinačnih partizanskih odreda koji su se bavili uglavnom gerilskim načinom ratovanja, izrasla je ozbiljna organizirana vojska koju su na kraju Drugog svjetskog rata činile četiri armije, s više od 800.000 boraca. To je bio jedni pokret otpora u Europi koji je mahom vlastitim snagama izborio slobodu za svoju domovinu i definirao granice buduće federacije i republika unutar nje. Da  partizanske jedinice, a time i narodi unutar tadašnje Jugoslavije, nisu odabrali ispravnu, pobjedničku stranu u 2. svjetskom ratu veliko je pitanje kako bi danas izgledale granice Hrvatske, Slovenije, a vjerojatno i nekih drugih današnjih država. Ljudi koji ne razumiju i ne shvaćaju povijest nastoje na svaki mogući način omalovažiti značaj NOB-a, čak se ide toliko daleko da se službeno pokreću inicijative oko ukidanja Dana antifašizma. To je apsolutno neprihvatljivo i to neće proći jer je antifašizam ideja na kojoj je stasala i na kojoj danas živi moderna Europa.  Antifašizam je važan i danas, 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata. Nažalost, mi smo pred tridesetak godina i sami bili žrtve jedne fašističke ideologije predvođene Miloševićevom Srbijom.  Zahvaljujući svojim braniteljima, kao i plebiscitarnoj podršci njezinih građana, Hrvatska se uspjela obraniti i steći svoju samostalnost.

I danas, nažalost, svjedočimo različitim oblicima fašizma, vidimo rast krajnje desnih ideologija koji  svoju popularnost uglavnom zasnivaju na poticanju mržnje prema drugima i drugačijima, najčešće su žrtve migranti koji danas dolaze u Europu, ali i svi oni koji imaju različito razmišljanje ili opredjeljenje, bilo političko, vjersko ili seksualno. Sva takva razmišljanja vrlo su slična upravo fašističkoj ideologiji u trenutku njezina nastanka, upozorio je Obersnel.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ Dinko Tamarut podsjetio je na osnivanje partizanskih odreda u našem kraju, kao i žrtve fašista.

– Rat je dugo trajao, a ovaj je kraj pretrpio ogromna stradanja i žrtve koje nikada ne smijemo zaboraviti. Tisuće poginulih u borbama, prognanih iz svojih domova, izgnanstava u logore u Njemačkoj i Italiji, zapaljena sela i žrtve Podhuma, Lipe, Kampora i drugih mjesta vječna su opomena na fašizam kao najveće zlo u povijesti čovječanstva. Mi iz slobodne i europske Rijeke, naše prekrasne i raznovrsne Primorsko-goranske županije uvijek ponosno ističemo da smo antifašisti, itekako svjesni da nije bilo NOB-a i antifašističke borbe na vojnom, političkom i diplomatskom planu sve bi nam bilo otuđeno i prodano, više nikad naše, poručio je Tamarut.

Snažnu poruku na svečanosti u povodu Dana antifašizma odaslala je i nova riječka gradonačelnica Iva Rinčić.

– Rijeka je grad otpora, grad koji je kroz povijest uvijek bio prostor solidarnosti, otvorenosti i hrabrosti. Naši antifašistički borci dali su svoje živote da bismo danas mogli živjeti u slobodnom i demokratskom društvu. Ta tradicija hrabrosti i borbe za slobodu nastavila se i tijekom Domovinskog rata, kada su naši branitelji opet podigli glas i oružje u obranu slobode hrvatskog naroda, naših prava i naše neovisnosti. Ta poveznica između antifašizma i Domovinskog rata snažan je podsjetnik da je sloboda dar kojeg, uz zahvalnost, moramo čuvati, braniti i stalno graditi. Danas, kad ponovno svjedočimo rastu netrpeljivosti, podjelama i revizionizmu, naša je dužnost jasno i glasno reći da Rijeka neće dopustiti da mržnja i isključivost postanu dio naše svakodnevice. Nećemo šutjeti ni pred onima koji pokušavaju umanjiti ili iskriviti povijesne istine. Rijeka koju vodim grad je otvorenih vrata i širokog srca, grad koji vjeruje u dijalog, zajedništvo i poštovanje svih svojih građana, grad u kojem svatko ima priliku ostvariti svoje potencijale, bez obzira na porijeklo, vjeru ili političko uvjerenje. Drage Riječanke i Riječani, neka nas ova obljetnica podsjeti da borba za slobodu i jednakost nije završena, neka nas podsjeti na hrabrost svih onih koji su stali uz ono što je ispravno i obveže nas da nastavimo njihovu misiju, poručila je gradonačelnica.

Primorsko-goranski župan Ivica Lukanović također je upozorio da je zlo i ona bit fašizma, da se drugi i drugačiji ljudi napadaju i ubijaju, još uvijek prisutna u svijetu, čak i u nekim civiliziranim, tehnološki naprednim državama i teško da će to ikad prestati.

– Pitanje je samo koliko će jačati onaj otpor u čovjeku, u nama svima zajedno da to pokušamo dokinuti ili barem umanjiti, kazao je.

Podsjećajući na strahovita stradanja na našim prostorima, Lukanović je istaknuo kako antifašizam nije samo dio povijesti, nego i duboki temelj na kojem se izgradio identitet ovih krajeva.

– Na Kvarneru, u Istri, Primorju i Gorskom kotaru to je vrijednosni kompas koji nas uči da nema opravdanja za mržnju, nasilje i nepravdu. Antifašizam nije ovdje ponikao iz ideologije nego iz stvarnog života ljudi koji su platili najveću cijenu za pravo na slobodu, za pravo da sami odlučuju o vlastitoj sudbini. Nije slučajno da se upravo na ovim našim prostorima razvio poseban odnos prema zajedništvu, solidarnosti i poštivanju različitosti, s vrlo jasnom porukom da fažizam, mržnja i nasilje nikada više ne smiju živjeti među nama. Svaki put kad se sjetimo na ta vremena, činimo to zbog sjećanja i naše prošlosti, ali još više zbog budućnosti. Činimo to da bismo se prisjetili koliko su sloboda, mir i ljudsko dostojanstvo neprikosnovene vrijednosti koje treba svakodnevno braniti i čuvati, zaključio je Lukanović.

U glazbenom djelu programa u Auli Magna nastupio je djevojački zbor iz Pjevačkog zbora “Josip Kaplan”, zajedno s Dječjim zborom “Kap”, pod vodstvom Doris Kovačić te uz pratnju Doris Knežević.