Mjesečna potreba riječke Transfuziologije koja pokriva i Kliniku za ortopediju u Lovranu, kreće se između 1.000 i 1.500 doza krvi
RIJEKA Ljetni mjeseci na čelu s kolovozom razdoblje su u godini u kojem se pojavljuje povećana potreba za krvlju i krvnim pripravcima.
Povećanu potrebu za krvlju može prouzročiti veća prometna nesreća i pacijenti s kroničnim zdravstvenim poteškoćama kojima je ljeti hitno potreban operativni zahvat.
Kad se tome pribroji manjak stalnih dobrovoljnih darivatelja krvi zbog godišnjih odmora, situacija vrlo lako može postati kritična. Stoga je transfuzijska medicina most je između zdrave populacije i bolesnika pri čemu je davatelj krvi prva karika u lancu liječenja. S obzirom na to da umjetna krv još uvijek nije u korištenju, a pitanje je i kad će biti, liječnici i pacijenti još uvijek ovise o zdravim ljudima i njihovoj dobroj volji.
Neovisno o akcijama Crvenog križa, krv se prima i u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu na riječkom lokalitetu u radnom vremenu od 8 do 15 sati, dok je srijedom Zavod za darovatelje otvoren od 8 do 19 sati. Krv mogu dati svi zdravi ljudi između 18 i 65 godina, s time da muškarci mogu dati krv četiri puta, a žene tri puta godišnje
Iako još ovog ljeta u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka kritičnih situacija nije bilo, kako kaže predstojnica prof. dr. Sanja Balen, transfuziolozi se uvijek pribojavaju kolovoza.
Naime, mjesečna potreba riječke Transfuziologije koja pored KBC-a pokriva i druge bolnice poput Klinike za ortopediju u Lovranu, kreće se između 1.000 i 1.500 doza krvi. I dok su potrebe za krvlju u drugim mjesecima više-manje ujednačene, ljeti je njihov broj vrlo varijabilan.
Smanjen obujam operacija na redovitom programu još uvijek ne znači manju potrebu za dozama krvi jer su hitnoće u sezoni vrlo nepredvidljive. Prof. dr. Balen to ilustrira da je sasvim dovoljno da se dogodi prometna nesreća u kojoj je sudjelovao turistički autobus.
– Zasad je situacija sa zalihama krvi podnošljiva i s obzirom na to da je ljeto, mogu reći da je stanje čak jako dobro. U suradnji s Crvenim križom akcijama darivanja krvi nastojimo pokriti naše potrebe. Ukoliko dođe do pojačane potrebe apeliramo na javnost i tad je najvažnije da ljudi budu osjetljivi na naše pozive i da se odazovu, ističe prof. dr. Balen.
Pritom dodaje da se građani mogu i samoinicijativno javiti u riječki Klinički zavod za transfuziologiju i darovati krv.
Rutinski postupak, kad su darovatelji u pitanju, uključuje osnovni laboratorijski pregled, anketni upitnik kojim se nastoji isključiti neke bolesti te razgovor s liječnikom koji se pokazao jako bitnim jer otkriva pojedinosti vezane za stil života darovatelja, koje se laboratorijskim pregledom ne mogu otkriti.
