Balansiranje

U riječkoj bolnici tvrde da kod njih COVID-19 nije utjecao na onkološke pacijente: ‘Neke brojke su nam čak i veće nego lani’

Barbara Čalušić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Broj bolesnika na Klinici za radioterapiju i onkologiju se povećao jer su mnogi pacijenti koji su se prije zatvaranja u proljeće liječili u drugim centrima terapiju nastavili ovdje. Do listopada je broj prijama i pacijenata u dnevnoj bolnici u prosjeku veći za 11 posto, ističe ravnatelj Alen Ružić



Iako je broj hospitaliziranih pacijenata s COVID-19 u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u ponedjeljak prešao brojku od stotinu, a opseg elektivnih zahvata i pretraga već je ranije smanjen kad su u pitanju pacijenti koji nisu hitni, za ne-COVID bolesnike koji trebaju neodgodivu bolničku skrb zasad se ništa nije promijenilo, unatoč pandemiji i posebnim uvjetima u kojima se odvija rad bolnice.


To možda najbolje ilustrira usporedba broja operacija onkoloških pacijenata koje su u riječkoj bolnici učinjene prošle godine s brojem operacija obavljenih u ovoj, pandemijskoj godini. U KBC-u Rijeka to objašnjavaju činjenicom kako su se svi hitni i onkološki bolesnici redovito zbrinjavali i u periodu proljetnog zatvaranja.


Konkretno u slučaju karcinoma dojke, od 1. siječnja do 16. studenoga 2019. obavljene su 253 operacije, dok je u istom razdoblju ove godine izvršeno 250 operacija.




U slučaju jednog od najčešćih karcinoma u digestivnoj kirurgiji, karcinoma kolona, također nema značajnog odstupanja u odnosu na prošlu godinu pa je u navedenom razdoblju 2019. broj operacija je iznosio 104, a ove godine je izvršeno 97 operacija.


U istom razdoblju prošle godine zabilježeno je ukupno 4.453 prijama onkoloških pacijenata, a bolnica je zdravstvenu uslugu pružila ukupno 2.266 pacijenata, dok je ove godine zabilježeno 4.294 prijama i sveukupno 2.168 pacijenata.


Pad hospitalizacija


– U ciljanom razdoblju tekuće godine na razini cjelokupnog bolničkog sustava zabilježen je manji pad hospitalizacija onkoloških bolesnika, do četiri posto, ali je istodobno povećan broj hospitaliziranih pacijenata na samoj Klinici za radioterapiju i onkologiju te značajan porast broja bolesnika i posjeta dnevnim bolnicama za liječenje zloćudnih bolesti.


Činjenica je da se broj bolesnika na Klinici za radioterapiju i onkologiju povećao, jer mnogi pacijenti koji su se prije zatvaranja u proljeće liječili u drugim centrima u zemlji i inozemstvu, sada su terapiju nastavili na našoj Onkologiji.


Do listopada ove godine broj prijama i onkoloških pacijenata liječenih u dnevnoj bolnici u prosjeku je veći za 11 posto. U brojkama to znači kako je 550 bolesnika hospitalizirano preko 1.744 puta, dok je kroz dnevnu bolnicu liječeno 1.100 pacijenata kojima je pružena medicinska usluga kroz 9.777 dolazaka, objašnjava ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić.


Kad je riječ o nacionalnim preventivnim programima, bilježi se pad mamografskih pregleda u sklopu Nacionalnog programa prevencije raka dojke. Tako je prošle godine obavljena 2.891 mamografija, dok je u istom razdoblju ove godine učinjeno 2.220 mamografskih pregleda.


S druge strane, broj pretraga u okviru drugog nacionalnog preventivnog programa, ranog otkrivanja raka debelog crijeva, porastao je pa je tako u protekloj godini do polovice studenog učinjeno 129 kolonoskopija, dok je u istom razdoblju ove godine učinjeno njih 169.


– Uspoređujući ciljano razdoblje do studenoga ove godine s prethodnom godinom, možemo ustvrditi kako je u okviru NPP-a obavljeno 2.220 mamografija, a što je 671 pretraga manje. U istom razdoblju učinjeno je 40 kolonoskopija više.


Pad broja mamografija tijekom 2020. godine najvećim je dijelom generiran obustavom preventivnih programa za proljetnih mjeseci, a koje je zbog velikog broja postupaka bilo teško nadoknaditi u drugom dijelu godine, ističe Ružić.


Prema njegovim riječima, lockdown u travnju ove godine imao je na globalnoj razini ipak značajne reperkusije na neke segmente zdravstvene zaštite pa je tako svugdje u svijetu u travnju zabilježeno značajno manje infarkta srca i moždanih udara, što se tumači tako da se pacijenti jednostavno nisu javljali liječnicima.


– S aspekta područja kojim se ja uže bavim, zatajivanja srca, mi u Rijeci, a tako je opet i na globalnoj razini, primijetili smo u ranoj fazi lockdowna manji broj bolesnika koji se javljao zbog pogoršanja bolesti, da bismo nakon nekoliko tjedana primijetili porast broja bolesnika, ali sa značajno težim kliničkim slikama, kaže Ružić.


Maksimalni opseg


Upravo zbog svih ovih podataka, bolnica sada pokušava balansirati između optimalnog pružanja zdravstvene zaštite svima, a ne samo COVID-19 bolesnicima. Odgode elektivnog programa nužne su u jednom dijelu i to zbog potrebe angažiranja anesteziologa u liječenju najtežih COVID-bolesnika u Centralnom respiratornom centru koji pokriva tri županije.


– To smanjenje redovnog programa odnosi se na bolesnike i dijagnoze koje nisu hitne i kod kojih odgoda ne bi smjela imati nikakve nepovoljne refleksije na zdravlje. Sve drugo pokušavamo održati u što većoj mjeri, pa smo uveli brojne organizacijske promjene: operacijske sale ne rade od 8 do 16 sati, već u režimu po 12 ili 24 sata, a operiraju se svi onkološki i hitni bolesnici, te oni koji nisu hitni, ali bi odgoda mogla dugoročno dovesti do pogoršanja bolesti ili ishoda.


Baš zato prema dostupnom broju anesteziologa nastojimo trajno održati kirurški operativni program na što višoj razini. Tako se osim onkoloških operacija i hitnoća, kardiokirurške operacije odvijaju u maksimalnom mogućem opsegu.


Otorinolaringološke operacije djece koje nisu hitne, zbog činjenice da je zgrada Otorinolaringologije pretvorena u jedan od COVID-odjela, specijalisti otorinolaringologije provode u operacijskim salama drugih klinika, djecu operiraju u salama Klinike za dječju kirurgiju na Kantridi, a činimo i niz drugih organizacijskih pomaka da održimo redovni program na što višoj razini.


Kako bismo optimalno rasporedili kadar i na najbolji način zbrinuli COVID, ne-COVID i suspektne bolesnike koji su posebna skupina, pristupili smo formiranju šest COVID-odjela na kojima rade posebni timovi.


Na čelu svakog tima su iskusni specijalisti neke grane potrebne za liječenje određene COVID-podskupine, a njima smo pridružili liječnike drugih specijalnosti i s različitih klinika, baš kako bi bili prisiljeni redovni program što manje reducirati.


U odabiru tih liječnika smo se vodili objektivnim i transparentnim kriterijima, pa smo zasad uzeli specijalizante zadnje tri godine specijalizacije i specijaliste unutar pet godina od specijalističkog ispita, sve iz struka koje su u opisu specijalističkih kompetencija, odnosno specijalističkog programa imaju područje infektologije i intenzivne medicine, zaključuje ravnatelj riječkog KBC-a Alen Ružić.


Spremni i za pacijente iz drugih ustanova


Onkološki bolesnici iz zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava koja je pretvorena u središnji COVID-centar, zdravstvenu uslugu trenutno dobivaju u drugim zagrebačkim bolničkim centrima.


Na pitanje postoji li mogućnost da se u riječkoj bolnici zbrinjavaju i bolesnici s karcinomom iz drugih ustanova, ako se za tim pojavi potreba, Ružić kaže da je riječki KBC u slučaju potrebe zbrinjavanja onkoloških bolesnika iz drugih ustanova na raspolaganju resornom ministarstvu.


– Spremni smo apsorbirati dodatne zahtjeve, iako bi nam to predstavljao veliki profesionalni izazov u smislu prostora, opreme, ali i osoblja u kontekstu COVIDpandemije, ističe Ružić.