RIJEKA – U 17 primorsko-goranskih odgojno-obrazovnih ustanova s prvim danom drugog polugodišta započet će provedba kurikula za mentalno zdravlje koji je proizašao iz projekta »PROMEHS – Promocija mentalnog zdravlja u školama«. Riječ je o međunarodnom, znanstveno-stručnom Erasmus+ KA3 projektu koji financira Europska komisija s dva milijuna eura, a Hrvatska je jedna od članica na projektu. Voditelj projekta je Sveučilište u Milanu, a uz Hrvatsku u projekt su uključene i Grčka, Latvija, Malta, Portugal te Rumunjska. Projekt u Hrvatskoj vodi izv. prof. dr. Sanja Tatalović Vorkapić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke i Upravnim odjelom za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije.

Višestruke recenzije

– Osnovni cilj ovog projekta je razvoj, provedba i evaluacija kurikula za mentalno zdravlje djece i mladih u dječjim vrtićima, osnovnim te srednjim školama, odnosno za djecu i mlade od 3. do 18. godine. Osim toga, cilj je uvjeriti nositelje obrazovnih politika na sustavno uvođenje ovog kurikula u odgojno-obrazovni sustav. Ovo je dodatni izazov u projektu, a iznimno je važan u Hrvatskoj gdje ne postoji univerzalan, holistički, inkluzivan, održiv, znanstveno evaluiran i razvojno sveobuhvatan kurikul mentalnog zdravlja koji se provodi u svim vrtićima i školama. Do sada je ostvarena intenzivna suradnja sa svim vrtićima i školama u Primorsko-goranskoj županiji, a na kraju je njih 35 odlučilo aktivno sudjelovati u provedbu kurikula. Od toga, 17 odgojno-obrazovnih ustanova će provoditi kurikul od 18. siječnja kroz idućih 12 tjedana te su za to prošli edukaciju krajem studenoga. Preostalih 18 vrtića i škola će proći edukaciju u lipnju, a provodit će kurikul od rujna 2021. godine, najavljuje izv. prof. dr. Tatalović Vorkapić.

S ciljem informiranja stručne javnosti u listopadu je održana i online nacionalna PROMEHS konferencija na kojoj je 300 sudionika raspravljalo o važnosti mentalnog zdravlja, dok je kurikul za mentalno zdravlje izrađen lani i prošao je višestruke recenzije. Izradili su ga stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja, socijalno-emocionalnog učenja, psihološke otpornosti te izrade preventivnih programa, što su ujedno temeljna teorijska polazišta ovog kurikula.

– Suvremena istraživanja su pokazala da se upravo njihovim osnaživanjem štiti psihološka dobrobit djece i mladih, kreira kontekst optimalnog psihološkog razvoja posebice tijekom izazovnih razvojnih perioda u djetinjstvu i adolescenciji, te preveniraju različite eksternalizirane i internalizirane teškoće u ponašanju. Kurikul ima holistički pristup jer je pored rada na povećanju socijalno-emocionalne dobrobiti djece i učenika jačanjem njihovih pozitivnih stavova prema sebi, drugima i učenju te reduciranjem teškoća u ponašanju, agresivnosti, emocionalnih teškoća i anksioznosti, usmjeren na osnaživanje mentalnog zdravlja samih odgajatelja, učitelja i nastavnika. Osim toga, uključuje aktivan angažman roditelja koji će provoditi slične aktivnosti s djecom kod kuće, pa apeliramo na roditelje da se uključe u što većem broju, kaže izv. prof. dr. Tatalović Vorkapić.

Anketa i priručnik

S obzirom na to da je riječ o kurikulu koji se znanstveno evaluira, trenutno je u tijeku provođenje online ankete s odgajateljima, učiteljima, nastavnicima, učenicima i roditeljima koje će trajati do početka provedbe kurikula i ponoviti se nakon završetka provedbe da bi se vidio njegov efekt. PROMEHS kurikul uključuje tri cjeline: promicanje socijalno-emocionalnoga učenja, promicanje otpornosti i sprečavanje socijalnih, emocionalnih i bihevioralnih problema. Odgajatelji, učitelji i nastavnici će na satovima razrednih odjela ili implementirano u druge predmete, birati aktivnosti iz Priručnika koji su im namijenjeni kao radni alat, a tijekom provedbe kurikula će im edukatori davati potrebnu podršku putem stručne supervizije. Korisnost ovog projekta, dodaje izv. prof. dr. Tatalović Vorkapić, je da su edukacija i svi materijali koji su namijenjeni vrtićima i školama potpuno besplatni, odnosno financirani projektom. Tako da svaki odgojno-obrazovni djelatnik dobiva svoj priručnik za rad s djecom u vrtiću ili školi, te priručnik za očuvanje svojeg mentalnog zdravlja. Svako dijete također dobiva svoj priručnik te je potrebno da djeca i roditelji svaki tjedan porazgovaraju o tome što se radilo u vrtiću ili školi i da dodatno na drukčiji način provedu istu ili sličnu aktivnost kod kuće. Pored toga, svaki roditelj dobiva svoj priručnik o tome kako poboljšati kvalitetu svojeg odnosa s djetetom, pri čemu je primjena priručnika kod kuće zabavno i poučno iskustvo kroz koje će se roditelji još više zbližiti sa svojim djetetom.

Dodajući da važnost ovog kurikula posebno dolazi do izražaja u kontekstu najnovijih istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije koja su pokazala da su problemi mentalnog zdravlja djece u porastu tijekom proteklih desetljeća, izv. prof. dr. Tatalović Vorkapić kaže da oko 20 posto školske djece ima poteškoća s mentalnim zdravljem.

– Polovica mentalnih poteškoća počinje prije 14. godine života, a prvi znakovi pojedinih teškoća vidljivi su već tijekom predškolske dobi. Ovo su podaci koji traže hitnu, ranu intervenciju, pri čemu dječji vrtići i škole predstavljaju jedinstveno mjesto za promociju mentalnog zdravlja, te prevenciju teškoća mentalnog zdravlja djece i učenika od predškolskog uzrasta te tijekom ranjivih razdoblja u njihovom razvoju, zaključuje voditeljica projekta.

Dobrobit djece tijekom prijelaznih životnih perioda

Pored PROMEHS projekta izv. prof. dr. Tatalović Vorkapić voditeljica je znanstvenog projekta pod nazivom »Dobrobit djece tijekom prijelaznih životnih perioda: Provjera Ekološko-dinamičkog modela«, koji financira Sveučilište u Rijeci od 2018. godine. Riječ je o projektu kojim se nastoji odgovoriti na pitanje na koji način adekvatno odgovoriti na potrebe djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi tijekom prijelaznih perioda u djetinjstvu koja su nerijetko izazovna, ne samo za dijete, već za cijelu obitelj.

– Odgojno-obrazovni sustav nosi odgovornost osiguranja pedagoškog kontinuiteta prijelazom iz obitelji u jaslice ili vrtić, odnosno iz vrtića u osnovnu školu, no činjenica je da tog kontinuiteta nema. Stoga se projektom nastoje znanstvenim metodama definirati svi značajni čimbenici uspješnog i kvalitetnog prijelaza u djetinjstvu, s ciljem postizanja visoke razine psihološke dobrobiti djece te unapređenja odgojno-obrazovne prakse, kaže voditeljica projekta.

Na ovaj se projekt naslanja i stručni projekt koji je pri kraju, a trajao je dvije godine, »Kako bez suza u dječji vrtić i osnovnu školu – Podrška socijalno-emocionalnoj dobrobiti djece tijekom prijelaza i prilagodbe«. Radi se o projektu 27 susjedstava koji je rezultat sinergije Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke EPK2020, a naglasak je na pružanju postojećih znanja iz akademske zajednice relevantnim praktičarima u lokalnoj zajednici. Stoga su aktivni partneri ovog projekta Dječji vrtić Đurđice s ravnateljicom Jasnom Crnčić i Osnovna škola Trsat s ravnateljicom Sonjom Lefler. Kroz niz aktivnosti koje će biti prikazane u nadolazećoj e-publikaciji s partnerima je ostvarena suradnja u pružanju podrške odgajateljima i učiteljima te djeci i roditeljima tijekom prijelaza i prilagodbe u dječjem vrtiću i osnovnoj školi, a u kojima je sudjelovao veliki broj profesora i studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci.