KASTAV – U povodu 160. obljetnice osnutka prve hrvatske čitalnice u Pokrajini Istri s Kvarnerskim otocima, u Kastvu je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Čitalnica u Kastvu i odjeci njezina rada: preporoditeljska, politička i pravna povijest Kastavštine”.

Događaj je uslijedio deset godina nakon uspješnog skupa iz 2016., koji je pokrenuo val novih arhivskih istraživanja i rezultirao zbornikom pod uredništvom dr. sc. Maje Polić.

Četiri bloka

Program skupa bio je strukturiran kroz četiri tematska bloka, odnosno ključne etape kastavske prošlosti. Prvi blok posvećen je povijesno-pravnom okviru Kastva, njegovim statutima, zakonima te dubokim korijenima narodnih običaja koji sežu u srednji vijek.

Istaknuto je dalekosežno značenje srednjovjekovnoga Kastavskog statuta iz 1400. godine. Drugi i treći blok osvijetlili su prijelomno razdoblje druge polovine 19. i početka 20. stoljeća.

Analizirana je uloga Čitalnice utemeljene 1866. godine, povijesni značaj kastavskih tabora iz 1871. i 1911. godine, ali i komparativni kontekst s odjecima u slovenskom i mađarskom javnom prostoru.

Završni blok obuhvatio je tradiciju glagoljaštva, dramatične državnopravne promjene nakon Prvoga svjetskog rata, teško razdoblje fašističke okupacije te suvremene konzervatorske i muzejske doprinose očuvanju ove dragocjene baštine.

Rad skupa obilježila su izlaganja domaćih i međunarodnih stručnjaka okupljenih u Znanstveno-organizacijski odbor, koji čine akademkinja Silvana Vranić, dr. sc. Maja Polić, dr. sc. Sanja Holjevac, Dean Jurčić, Andrea Bralić, prof. dr. sc. Željko Bartulović, izv. prof. dr. sc. u miru Ladislav Heka (Pravni fakultet Szeged), prof. dr. sc. Marko Kambič (Pravni fakultet Ljubljana) te dr. sc. Barbara Riman (Inštitut za narodnostna vprašanja Ljubljana). Program je počeo uvodnim izlaganjem prof. dr. sc. Željka Bartulovića o Kastavskom zakonu.

– U srednjovjekovnim primorskim statutima i zakonima, poput Kastavskog zakona iz 1400. godine, izrečene novčane kazne (globe) često su se dijelile između vlasti/stola, suca i samog tužitelja ili dojavitelja.

Budući da tada nije postojala moderna komunalna policija, takav je mehanizam financijskog stimuliranja građana bio primarni način održavanja reda u zajednici.

To se može usporediti s praksom koju je najavila gradonačelnica Iva Rinčić, da građanin koji prijavi drugog građanina za nepravilno odlaganje otpada može dobiti polovinu naplaćene kazne, rekao je Bartulović.

Narodni običaji

Uslijedili su prilozi o narodnim običajima (Kosana Jovanović i Palma Karković) te položaju djece i mladih u Kastavskom statutu (Mia Katalinić).

Tematiku narodnog preporoda obradila je Maja Polić (od Čitalnice do Tabora), dok su rodno uvjetovane identitete u novinama “Naša sloga” analizirale Helena Miljević Pavić, a nastup Vjekoslava Spinčića u Beču 1905. Matea Plišić. Međunarodnu dimenziju donijeli su Ladislav Heka s usporedbom kasina u Mađarskoj i Hrvatskoj, Breda Zalašček usporedbom kastavske i tolminske čitalnice te Barbara Riman s pregledom odjeka u slovenskom tisku.

Stručni pogledi na glagoljaštvo prezentirani su kroz radove Marka Medveda i Sanje Bogović, o državnopravnim zbivanjima izlagao je Budislav Vukas, muzejske izvore predstavili su Marko Badurina i Matea Plišić, konzervatorski doprinos djelo je Željka Bistrovića, a prilog povijesti školstva u doba talijanske fašističke okupacije dao je Branko Kukurin.