Gradnja LNG terminala da, ali uz samoodrživi koncept, poručeno je s tribine koju je stranka Orah u suradnji s inženjerom Brankom Banom održala u Rijeci na temu terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku. 

   Ban je naglasio kako je gradnja terminala značajna za cijelu Hrvatsku, ali nedopustiva pod sadašnjim uvjetima. Kao prvi problem Ban je istaknuo lokaciju LNG terminala na zemljištu u sklopu Dine petrokemije, koje je pod hipotekom Hypo banke, upozorivši kako će u slučaju da LNG Hrvatska otkupi to zemljište, u stvari građani platiti dugove Dine prema Hypo banci. 

   Ban je iznio kratku kronologiju dosadašnjih zbivanja oko gradnje LNG terminala, od osnivanja poduzeća LNG Adria, koje je kasnije odustalo od projekta, do nove Studije utjecaja na okoliš. 

   – Zanimljivo je da je Ministarstvo zaštite okoliša prvo odobrilo tehnologiju korištenja natrijevog hipoklorita, u stvari varikine koja bi se ispuštala u more, za sprečavanje obraštanja isparivača, dok je nositelj projekta bio Adria LNG, da bi to isto Ministarstvo tu tehnologiju odbacilo kad je osnovan LNG Hrvatska. No, sada su odobrili drugu tehnologiju, koja bi rezultirala ispuštanjem 185 tisuća tona CO2 u zrak na godinu. Ukoliko se i pojavi strani investitor on sigurno neće dobrovoljno investirati u bolje tehnologije, a država je u ovom slučaju propustila zaštititi lokalnu zajednicu od svekolike devastacije, rekao je Ban, dodavši kako je potrebno napraviti i dodatne ekonomske studije isplativosti projekta gradnje LNG terminala. 

   On i stranka Orah smatraju kako za gradnju LNG terminala treba iskoristiti državno zemljište, a ne plaćati desetke milijuna eura za zemljište na Krku, te odabrati lokaciju koja bi imala minimalan negativan utjecaj na turizam i okoliš. Jedna od mogućih lokacija je, kako je istaknuto, Plomin, gdje bi LNG terminal mogao raditi u kogeneraciji s novim blokom termoelektrane, za koju smatraju da mora biti na plin. Kako termoelektrani treba hlađenje, a terminalu toplina za zagrijavanje plina u tekućem stanju i njegovo uplinjavanje, kogeneracija tih dvaju sustava omogućila bi, prema Banu, minimalan utjecaj na okoliš i terminala i termoelektrane. Osim toga, naglašena je potreba da se kod svih sličnih zahvata lokalnoj zajednici omogući referendumsko izjašnjavanje, potpuno infromiranje, te naplata ekološke rente, dok bi s druge strane, izmjenama Zakona trebalo uvesti obaveznu bankarsku garanciju za investitora, za sanaciju svih posljedica uslijed moguće nesreće ili obustave poslovanja.