KUKULJANOVO – Nakon što su prije nešto više od desetak dana ponovo izmjerene visoke koncentracije sumporovodika u kanalizacijskom sustavu Industrijske zone Kukuljanovo, u blizini tvrtke za preradu ribe Orada Adriatic, o čemu smo izvještavali te nakon tvrdnji direktora tvrtke Ivana Gligore da uz mjerenja nadležnih institucija, Orada Adriatic kontinuirano provodi i vlastita mjerenja, i unutar pogona i na mjestu gdje se njihov sustav spaja na javnu odvodnju, te da su unutar “izmjerene vrijednosti sustava i pogona Orade kontinuirano značajno ispod zakonski dopuštenih granica i ne predstavljaju nikakvu opasnost”, uz dodatak kako su povišene vrijednosti i povremeni udari zabilježeni isključivo na spoju s kanalizacijskom mrežom izvan našeg pogona, našoj redakciji obratilo se Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija.

U šest točaka navode kako ove i druge Gligorine tvrdnje o mogućoj pojavi sumporovodika nisu u skladu s rezultatima ispitivanja, pregledima sustava i stručnim podacima kojima raspolažu, uz zaključak kako zbog ozbiljnosti pojave sumporovodika i mogućih posljedica za zdravlje i sigurnost ljudi smatraju iznimno važnim da se i u javnoj komunikaciji jasno razlikuje ono što je mjerenjima, pregledima i analizama utvrđeno od onoga što predstavlja jednu od hipoteza o mogućem uzroku.

Organsko opterećenje

U prvoj navode kako neovisna ispitivanja potvrđuju odstupanja u kakvoći otpadnih voda, navodeći kako je priključno okno Orada Adriatica kontrolno mjesto na kojemu otpadne vode iz tog pogona ulaze u sustav javne odvodnje.

“Rezultati provedenih ispitivanja pokazuju da su u više uzoraka, uzetih u različitim terminima, na priključnom oknu Orada Adriatica utvrđena prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti. Prekoračenja se prvenstveno odnose na pokazatelje organskog opterećenja otpadnih voda – kemijsku potrošnju kisika (KPK) i biokemijsku potrošnju kisika (BPK5) – kao i na koncentraciju otopljenih sulfida. Jednako su važni rezultati 24-satnih kompozitnih uzoraka, koji daju reprezentativniju sliku kakvoće otpadne vode tijekom duljeg razdoblja.

Rezultati tih ispitivanja također pokazuju nesukladnost pojedinih analiziranih pokazatelja s važećom Vodopravnom dozvolom. Posebno je relevantan rezultat jednog 24-satnog kompozitnog uzorka u kojem je na priključnom oknu Orade utvrđena koncentracija otopljenih sulfida od 3,4 mg/L, uz graničnu vrijednost od 1 mg/L. Prema stručnom mišljenju angažiranog stručnjaka za područje obrade otpadnih voda, prisutnost sulfida, zajedno s organskim opterećenjem i drugim svojstvima otpadne vode, važna je za razumijevanje mogućnosti nastanka sumporovodika. Drugim riječima, rezultati provedenih ispitivanja predstavljaju relevantne činjenice koje je potrebno uzeti u obzir pri utvrđivanju uzroka pojave sumporovodika i ne daju osnovu za zanemarivanje sastava otpadnih voda koje se iz pogona Orada Adriatica ispuštaju u javni sustav odvodnje”, navode iz ViK-a.

Nema “džepova”

U drugoj točki opovrgavaju i navode predsjednika uprave Orada Adriatica da plin u kanalizaciji nastaje ondje gdje voda stoji i ne otječe kako bi trebala, tvrdeći kako je predmetna dionica pregledana CCTV kamerama, a kako je javna kanalizacija na tom području izvedena kao gravitacijski sustav u slobodnom padu, nisu utvrđena mjesta zadržavanja vode, odnosno džepovi u kojima bi otpadna voda stajala.

“Navedeno nije stajalište KD ViK-a formirano nakon objave članka, već je na zajedničkom sastanku održanom 24. kolovoza 2026. godine u prostorijama Orada Adriatica predstavnik KD ViK-a iznio da je predmetna kanalizacija u stalnom padu i bez ‘džepova’ u kojima bi se voda zadržavala. Na istom je sastanku ukazano i na rezultate analiza na prvom šahtu na koji je priključena Orada te na smanjivanje vrijednosti prema nizvodnom dijelu sustava. Stoga nema osnove da se zadržavanje otpadne vode u predmetnoj dionici javne kanalizacije predstavlja kao utvrđena činjenica i koristi kao objašnjenje izvora sumporovodika”, stoji u dopisu ViK-a.

Trećom točkom napominju kako je tvrdnju o Oradi kao “ispušnom ventilu cijelog sustava” pošto se nalazi na najvišoj točki sustava, potrebno potkrijepiti mjerenjima i stručnom analizom.

“Prema mišljenju angažiranog stručnjaka za područje obrade otpadnih voda, takva interpretacija “ispušnog ventila” nije potkrijepljena tehničkim karakteristikama i načinom funkcioniranja predmetne kanalizacijske mreže. Dodatno, mjerenja kojima raspolaže KD ViK pokazuju važan prostorni obrazac: visoke koncentracije H₂S bilježe se na području priključnog okna Orada Adriatic, dok već približno 100-tinjak metara nizvodno kroz javni sustav odvodnje izmjerene vrijednosti značajno opadaju, gotovo do nultih vrijednosti. Takav raspored koncentracija sam po sebi još nije dovoljan za konačno utvrđivanje mjesta nastanka H₂S-a. Međutim, riječ je o relevantnoj činjenici koju je potrebno uzeti u obzir pri ocjenjivanju tvrdnje da sumporovodik nastaje na udaljenom dijelu javnog sustava, transportira se stotinama metara kroz mrežu i pojavljuje upravo na priključnom oknu Orade”, navode iz ViK-a.

Vodopravna dozvola

U četvrtoj točki ističu kako je sastav otpadnih voda iz prerade ribe važan dio stručne analize.

“Stručna podloga kojom raspolaže KD ViK ukazuje na to da otpadne vode iz prerade ribe mogu sadržavati visoko organsko opterećenje, masti i ulja te sumporne spojeve, koji u određenim, osobito anaerobnim uvjetima mogu pogodovati nastanku sumporovodika. Angažirani stručnjak za područje obrade otpadnih voda dodatno ukazuje na sumporne aminokiseline poput metionina i cisteina, sulfate povezane s morskom vodom te visok sadržaj ulja kao čimbenike relevantne za razvoj anaerobnih procesa i nastanak H₂S-a u otpadnim vodama industrije prerade ribe. Upravo je zato relevantna činjenica da su ispitivanja na priključnom oknu Orade pokazala istodobno visoko organsko opterećenje otpadnih voda i prisutnost povišenih koncentracija sulfida”, ističu u ViK-u, dodajući kako kakvoća otpadne vode na mjestu na kojemu ona napušta pogon u više provedenih ispitivanja nije bila u skladu s parametrima propisanim važećom Vodopravnom dozvolom te je rezultate potrebno uzeti u obzir zajedno s ostalim mjerenjima i analizama pri utvrđivanju uzroka pojave sumporovodika te ih se pritom ne smije zanemariti.

Dogovoreno da neovisna mjerenja provodi NZZJZ

U točkama 5. i 6. iz ViK-a navode kako je, na sastanku s predstavnicima Orada Adriatica, 24. kolovoza, dogovoreno da će neovisna mjerenja provoditi Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZZJZ) Primorsko-goranske županije te je osnovan zajednički radni tim, kao i da su o utvrđenim nepravilnostima obaviještena nadležna tijela, u prvom redu Državni inspektorat.

“Dogovoreno je vremenski usklađeno mjerenje na više lokacija kako bi dobiveni rezultati bili međusobno usporedivi. Nakon provedenih mjerenja trebalo je usporediti rezultate i trendove svih strana, analizirati prostornu i vremensku pojavnost H₂S-a i povezanost s drugim relevantnim čimbenicima te tek na temelju tako utvrđenih činjenica definirati daljnje korake. Dogovorena je i međusobna razmjena podataka. Orada Adriatic trebala je sudionicima dostaviti grafove i podatke sa svih mjernih točaka svojeg online mjerenja H₂S-a od 11. srpnja 2026. godine, dok se KD ViK obvezao radnom timu staviti na raspolaganje svoje grafove, mjerenja i snimke. Stoga smatramo potrebnim ukazati na činjenicu da se prije završetka zajednički dogovorenog postupka utvrđivanja činjenica u javnosti kao objašnjenja problema iznose tvrdnje o zadržavanju otpadne vode u javnom sustavu i o Oradi kao “ispušnom ventilu cijelog sustava”. Takvi zaključci na zajedničkom sastanku nisu doneseni. Naprotiv, upravo je zbog različitih početnih hipoteza dogovoreno provođenje neovisnih mjerenja i zajednička analiza rezultata kako bi se stvarni uzrok utvrdio na temelju podataka”, navode iz ViK-a.