Gdje su pisani dokumenti koji nas tjeraju na smanjenje broja postelja za 15 do 20 posto, pita predstojnik Interne klinike prof dr. Žarko Mavrić
RIJEKA Gdje su pisani dokumenti koji nas tjeraju na smanjenje broja bolničkih postelja za 15 do 20 posto? Na čemu se temelji odluka o smanjenju broja bolničkih kreveta, na dosad još neartikuliranom master planu bolnica i na usmeno priopćenoj odluci ministra zdravlja? Ta pitanja dopisom članovima Stručnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Rijeka, koji će sjednicu nastaviti danas, postavlja predstojnik Klinike za internu medicinu prof. dr. Žarko Mavrić.
– Ponavlja li se poznati riječki stav da u svemu budemo prvi i veći papa od pape, da budemo svojevrsni pokusni kunić, pita prof. dr. Mavrić. Smanjenje broja kreveta dolazi u izrazito nepovoljnom trenutku kada mijenjamo organizaciju rada, prelazimo na rad u smjenama, što neminovno vodi produženju hospitalizacije i smanjuje broj kreveta kojima liječnici raspolažu u svakodnevnom radu, pogotovo na odjelima koji primarno primaju akutne bolesnike a na kardiologiji je to više od 90 posto svih primljenih bolesnika i prijem bolesnika se ne može planirati«.
Po mišljenju što ga prof. dr. Mavrić šalje Stručnom vijeću, stoji kako KBC Rijeka na žalost ne može funkcionirati samo kao akutna bolnica, jer je to jedina bolnička ustanova na ovom području i djeluje i kao gradska, županijska i sveučilišna bolnica te je prisiljena zbrinjavati i kronične bolesnike i socijalne slučajeve. Akutna bolnica s manjim brojem kreveta KBC će moći biti tek kada se stvore dodatni kapaciteti za zbrinjavanje kroničnih bolesnika. O tome postoji i pisani trag iz 2002. ili 2003. godine kada sam sudjelovao u izradi idejnog projekta nove bolnice koja je predviđena da bude akutna i sveučilišna bolnica s manje kreveta nego sada i kada sam isticao da je to održivo jedino ako se osiguraju dodatni kronični kreveti u ustanovi koja bi bila neka vrsta gradske i županijske bolnice ili slično, podsjeća prof. dr. Mavrić.
