Željeznički čvor

Teško do EU novca: Bivši ministar Linić predlaže da se prijevoz tereta za Rijeku prepusti koncesionarima

Jagoda Marić

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

Resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je, komentirajući istu preporuku prije sjednice Užeg kabineta Vlade, ustvrdio da se u prometnu infrastrukturu ulaže jako puno, više od 20 milijardi kuna. Najavio je da će u petak biti potpisani ugovor za radove na željezničkoj pruzi Vukovar - Vinkovci vrijedan 550 milijuna kuna, a 27. prosinca za prugu Hrvatski Leskovac - Karlovac, u vrijednosti 311 milijuna eura.



ZAGREB – Hrvatska veći dohodak svojih građana, odnosno njihov bolji životni standard, treba ostvariti i povećanjem javnih investicija, savjetovao je ovih dana u svojoj završnoj izjavi MMF. Uz objašnjenje da Hrvatska već ima dobru cestovnu mrežu, MMF navodi da se u prometnom sektoru treba okrenuti ulaganjima u željeznici jer su u tijeku ulaganja u pomorske luke koje će biti produktivne ako se ulaže i u željeznicu, osobito u teretni promet. Povećanje javnih investicija, pa tako i u željeznicu, treba se postići, navodi MMF, ne povećanjem proračunskih troškova, nego preusmjeravanjem novca iz tekuće potrošnje u kapitalne izdatke.


No, može li Hrvatska doista napraviti taj zaokret i osloboditi dodatne milijarde kuna za ulaganja u željeznicu? Kad je proračun u pitanju, ulaganja u željeznicu zasad su minimalna i svode se tek na održavanje, dok po pitanju investicija Hrvatska računa na EU fondove iz kojih posljednjih godina ipak stiže sve više novca za željeznicu. No, tome će po svemu sudeći i ostati, država će pomagati pokrivanje operativnih troškova tvrtki iz sustava nekadašnjeg HŽ holdinga, dok će ulaganja u nove pruge ovisiti o dinamici kojom pristiže novac iz EU fondova.


Visoka jamstva


U posljednjih nekoliko godina država je platila i oko milijardu kuna jamstava za tvrtke iz sustava željeznice, posebice HŽ Infrastrukturu, ali je time nadomještala izostanak ulaganja u održavanje pruga. Ni u proračunu za sljedeću godinu nema većeg pomaka i potpuno je jasno da će ulaganja u željezničku infrastrukturu ovisiti o fondovima EU-a. I dok se grade dionice od Zagreba prema mađarskoj granici, i dalje ostaje neriješeno pitanje pruge od Rijeke do Zagreba, koje je ključno i za onaj dio ulaganja o kojima govori MMF, željeznicu koja će biti prometnica za teret iz pomorskih luka, konkretno riječke luke. Vladin je plan gradnja nizinske pruge prema Rijeci, ali Europska komisija nije imala sluha za ulaganje u taj projekt. Drukčiji signali iz Bruxellesa ipak stižu posljednjih mjeseci, tvrde u Vladi, nakon što se počelo spominjati da bi se ta pruga gradila davanjem u koncesiju, primjerice kineskim kompanijama.




Dok se Hrvatska ne odluči hoće li na toj dionici prugu graditi davanjem u koncesiju, ili dok Komisija ne odluči je li spremna za to dati veći dio potrebnih sredstva iz EU fondova, željezničke tvrtke, prema onome što se moglo čuti od članova Vlade, iz proračuna ne mogu računati na neke značajnije izdatke, kako to savjetuje MMF. 


Na MMF-ovu preporuku ulaganja u željeznice, ministar financija Zdravko Marić kaže da se paralelno trebaju odvijati i procesi restrukturiranja tih sustava, kako bi oni bili i dugoročno održivi, poput restrukturiranja u sektoru cesta i autocesta.



Tako i za željeznice treba, upozorava Marić, osmisliti kvalitetan i dobar model koji će značiti jačanje investicija u infrastrukturu, kao i podizanje kvalitete usluge i konkurentnosti.


Resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je, komentirajući istu preporuku prije sjednice Užeg kabineta Vlade, ustvrdio da se u prometnu infrastrukturu ulaže jako puno, više od 20 milijardi kuna. Najavio je da će u petak biti potpisani ugovor za radove na željezničkoj pruzi Vukovar – Vinkovci vrijedan 550 milijuna kuna, a 27. prosinca za prugu Hrvatski Leskovac – Karlovac, u vrijednosti 311 milijuna eura.


Novac iz fondova


Nekadašnji potpredsjednik u Vladi Ivice Račana i ministar financija u Vladi Zorana Milanovića Slavko Linić još je krajem 2003. godine apelirao da se Hrvatska nakon završetka autoceste od Zagreba do Splita okrene većim ulaganjima u željeznice. Danas, 16 godina kasnije, vjeruje i dalje da je to nužno, ističe da su se stvari pomakle s mrtve točke, zahvaljujući povlačenju novca iz EU fondova, za što se počelo aplicirati još u vrijeme Vlade u kojoj je on bio, ali priznaje da se taj posao intenzivirao za vrijeme ministra Butkovića. Linić i dalje vjeruje da do Rijeke ne treba graditi nizinsku prugu, nego da treba izgraditi prugu po modificiranom modelu, te da je to moguće i bez ulaganja novca iz proračuna.


– Prema našim procjenama, nizinska pruga bi koštala 11 milijardi eura, a modificiranje sadašnje trase 4,5 milijardi eura. Govorim o izračunima koji uključuju dionicu do mađarske granice i koji su se vjerojatno mijenjali zbog cijena materijala i radova, ali i dalje vjerujem da je druga opcija bolja i primjerenija potrebama riječke luke, navodi Linić. On je uvjeren da Komisija neće dati novac za nizinsku prugu, ne vjeruje da će s obzirom na potrebe prijevoza tereta iz riječke luke za to biti jako zainteresirani i potencijalni koncesionari.



– Hrvatska bi trebala ponuditi modificirani model koncesionarima, ako EU ne želi financirati tu prugu iz EU fondova, tako da za izgradnju te pruge neće trebati dodatna sredstva, navodi Linić. On i dalje smatra da je bio dobar plan Milanovićeve Vlade da se autoceste daju u koncesiju, jer bi se time smanjio dug za nekoliko milijardi eura, čime bi se, bez dodatnog zaduženja oslobodio novac za izgradnju magistralnih i regionalnih cesta, ali i za veće ulaganje u željeznicu. Obnova željeznice, smatra Linić, morala bi biti jedno od onih pitanja oko kojih se u parlamentu treba postići konsenzus, a ne da se svake četiri godine započinje s novim planovima jer u suprotnom efekt ne daju ni investicije koje su privedene kraju poput ulaganja u riječku luku.