BAKAR – Grad Bakar uređuje površinu okoliša na prostoru novoizgrađenog rotora Meja, gdje će, prema riječima bakarskoga gradonačelnika Tomislava Klarića, za dvadesetak dana biti postavljeno nekoliko prezida u suhozidu s kamenim stepeništem i posađenom vinovom lozom.

Posveta i putokaz

– Klesari našeg Komunalnog društva Dobra izrađuju objekte za ovaj projekt, a prvi su zidovi već gotovi i bit će postavljeni za petnaest do dvadeset dana. Takale su simbol ovoga kraja, posebno Meje i Praputnjaka koji su bili nositelji izgradnje bakarskih prezida i obnove takala, pa će ovaj postav na neki način biti i posveta svim težakinjama i težacima, ali i smjerokaz turistima i prolaznicima prema toj turističkoj atrakciji.

Inače, rotor na Meji izgrađen je u suradnji s Hrvatskim cestama, projekt je vrijedan 3,5 milijuna kuna, radove je izvelo Građevinsko poduzeće Krk, a investitori su Grad Bakar i Hrvatske ceste. Grad Bakar financirao je izradu glavnih projekata i ishođenje građevinske dozvole te rješavanje imovinsko-pravnih poslova oko otkupa zemljišta potrebnog za izgradnju.

​Osim projektne dokumentacije i otkupa zemljišta, na što je utrošeno više od pola milijuna kuna, Grad Bakar sufinancirao je i troškove izgradnje vodovoda prema radnoj zoni Glavičina, dok ostale troškove izgradnje financiraju Hrvatske ceste, kaže Klarić, dodajući kako je rotor sa svojom infrastrukturom poveznica s budućom zonom Glavičina.

Također, Klarić najavljuje i skorašnji početak izgradnje prometnice od rotora do Oštrovice, kao i prometnog traka za poslovnu zonu Lunga na Hreljinu.
​Ova svojevrsna turistička instalacija, odnosno imitacija takala na rotoru bit će itekako vidljiva te biti putokaz turistima i prolaznicima prema tek kilometar udaljenim bakarskim takalama, jednom od brojnih turističkih atrakcija Bakra, s kojih se pruža prekrasan pogled na Bakarski zaljev.

Turizam i tradicija

Naime, na istočnim obroncima brda oko Bakarskog zaljeva, od Bakra do Ba­karca, nalaze se Bakarske prezidi. Prezidi su suhozidi čija je izgradnja počela u 18. stoljeću, u doba vladavine Marije Terezije. Uz njeno je dopuštenje lokalno stanovništvo iskrčilo teren i posadilo vinograde. U dobivene parcele žene su, u brentama, na leđima donosile zemlju u koju se sadila vinova loza belina.

Od tog se grožđa proizvodila poznata Bakar­ska vodica. Prezidi su 1972. godine proglašeni zaštićenim krajolikom, odnosno etno zonom te su uvršteni u registar spomenika kulture. Ti prezidi nazivaju se »takala«, što u pučkom žargonu znači točilo se zdolun ili takalo se skroz do mora. Posebno su poznati jer se od njihova grožđa proizvodila poznata Bakarska vodica.

Nakon više od pola stoljeća zapuštenosti, Poljoprivredna zadruga Dolčina Praputnjak je prije gotovo dva desetljeća počela obnavljati prezide i saditi izvorne sorte vinove loze od koje se ponovno počeo proizvoditi pjenušac naziva Stara Bakarska vodica.