Sjednica Senata

Sveučilište u Rijeci: Aleksandar Mijatović dekan Filozofskog, pokreće se studij dentalne tehnike

Ingrid Šestan Kučić

Počasni doktorat dodjeljuje se austrijskom političaru Erhardu Buseku, nastavniku i znanstveniku iznimnog međunarodnog ugleda koji aktivno surađuje i doprinosi aktivnostima Sveučilišta u Rijeci



RIJEKA – Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjedinici potvrdio prijedlog da se dosadašnjim prorektorima produlji mandat te je ponovo prof. dr. Marta Žuvić s Odjela za biotehnologiju imenovana prorektoricom za studije, studente i osiguravanje kvalitete, a prof. dr. Davor Vašiček s Ekonomskog fakulteta imenovan je prorektorom za financije i poslovanje, dok je prof. dr. Senki Maćešić s Tehničkog fakulteta promijenjen naziv portfelja pa je, umjesto dosadašnjeg naziva prorektorice za organizaciju i informatizaciju, imenovana prorektoricom za digitalizaciju i razvoj. Na idućoj sjednici Senata, prema najavame rektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, bit će imenovan prorektor za znanost i umjetnost te prorektor za transfer znanja, kao i pomoćnici rektorice.


Edukacijska diplomacija


Jučer je potvrđena i odluka Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta o izboru izv. prof. dr. Aleksandra Mijatovića za dekana tog fakulteta, a dekanski mu mandat počinje teći s početkom nove akademske godine, odnosno od 1. listopada. Odlukom Senata jučer je dodijeljeno i priznanje počasni profesor (honoris professor) Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Erhardu Buseku, nastavniku i znanstveniku iznimnog međunarodnog ugleda koji aktivno surađuje i doprinosi aktivnostima Sveučilišta u Rijeci.


Riječ je o austrijskom političaru i predsjedniku Instituta za Dunavsku regiju i središnju Europu, koji je bio i podpredsjednik austrijske vlade te ministar znanosti i ministar obrazovanja, zamjenik gradonačelnika Beča, predstavnika Austrije u povjerenstvu za proširenje Europske unije te Pakta za stabilnost jugoistočne Europe. Od 2013. godine je intelektualno i s velikim entuzijazmom angažiran u procesima uspostave međunarodne suradnje koja osigurava financijsku i logističku podršku postdoktoranada iz humanističkih i društvenih znanosti u regiji. Svojim primjerom pregovarača u mnogobrojnim pomirbenim procesima u postkonfliktnim zajednicama ukazuje na značaj intelektualne i edukacijske diplomacije koja svoj pozitivan primjer pronalazi i u okrilju Sveučilišta u Rijeci.


Strategija Sveučilišta




Senat je usvojio i konačno izvješće o provedbi Strategije Sveučilišta u Rijeci u 2020. godini koje se sastoji od poglavlja istraživanja, obrazovanja, javne funkcije, organizacije te prioriteta/akcijskog plana Sveučilišta u Rijeci za 2021. godinu, a ujedno je donesena i odluka kojom se prijedlog Plana rodne ravnopravnosti Sveučilišta u Rijeci 2021. – 2025., upućuje na javnu raspravu. Naime, Sveučilište u Rijeci je sudjelovanjem u projektu »Podrška i provedba planova za rodnu ravnopravnost u akademskoj zajednici i istraživanjima« prihvatilo obvezu kreiranja, provođenja i praćenja provedbe institucionalnog plana rodne ravnopravnosti. Javna rasprava bit će otvorena na mrežnim stranicama Sveučilišta do 14. svibnja.


Na jučerašnjoj sjednici usvojen je i prijedlog odluke o upisnim kvotama za poslijediplomske specijalističke i doktorske studije za 2021./2022. akademsku godinu, prema kojoj će se na doktorske studije upisati 350 kandidata, a na specijalističke programe njih 755.


Zeleno svjetlo studijskom programu dentalne tehnike

Senat riječkog sveučilišta jučer je dao zeleno svjetlo novom studijskom programu Fakulteta dentalne medicine, a riječ je o preddiplomskom stručnom studiju dentalne tehnike u trajanju od tri godine. Završetkom studija stječe se 180 ECTS bodova i zvanje prvostupnik dentalne tehnike, a kao obrazloženje za uvođenje novog studijskog programa navodi se da je prema podacima Hrvatske komore dentalne medicine u Hrvatskoj trenutno registrirano 1.896 dentalnih tehničara, od čega ih samo 71 ima zvanje višeg dentalnog tehničara. To je jedino medicinsko zanimanje u Hrvatskoj koje nema daljnju mogućnost obrazovanja nakon srednjoškolske izobrazbe, a potrebe tržišta su takve da je mogućnost nastavka školovanja dentalnih tehničara neophodna i bezuvjetna.