Lučka uprava Rijeka obilježila je tridesetu obljetnicu osnutka, svečanošću održanom u četvrtak, na prostoru luke, pokraj upravne zgrade. Tri desetljeća razvoja, od neposrednog poraća i početne modernizacije, do najvećeg investicijskog ciklusa u modernoj povijesti koji premašuje milijardu eura i kojim Lučka uprava riječku luku transformira u moderno, konkuretno i održivo logističko središte važno ne samo za Hrvatsku, već i za dobar dio središnje i jugoistočne Europe, na početku svečanosti prikazano je kratkim filmom koji prikazuje najvažnije kapitalne projekte Lučke uprave.

Na svečanosti kojoj su, uz predstavnike praktički svih dionika lučkoG, transportnog i logističkog poslovanja, prisustvovali izaslanik premijera, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, Žarko Tušek, državni tajnik i izaslanik ministra mora Olega Butkovića, riječka gradonačelnica Iva Rinčić, zamjenik župana Robert Matić, nadbiskup Mate Uzinić.

Dvije čestitke

Uzvanike je prvi pozdravio ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa, zahvalivši svima koji su sudjelovali u dosadašnjim projektima, bivšim i sadašnjim radnicima Lučke uprave kao i svima koji su pružali potporu projektima, uključujući Vladu, Ministarstvo mora, Grad Rijeku, Primorsko-goransku županiju te cijelu lučku zajednicu.

– Kao i prije trideset godina, naši planovi za budućnost su veliki i ambiciozni, ali i ostvarivi. A iza svega toga stoje ljudi, rekao je Vukorepa.

Nakon uvodnog dijela, umjesto nabrajanja postignutih rezultata, pročitao je čestitke, kako je kazao, dvoje od mnogih ključnih ljudi u osnivanju Lučke uprave Rijeka.

– Sad bih trebao o brojkama, ali neću, nego ću vam pročitati dvije čestitke, od ljudi koji su stvarali ovaj sustav. Prva od njih je od Maje Markovčić Kostelac, izvršne direktorice Europske agencije za sigurnost na moru, koja poručuje kako je ovih trideset godina prošlo vrlo brzo. Piše kako je put koji smo prevalili, od prazne luke do jadranskog lučkog čvorišta put koji je vrijedan divljenja, rekao je Vukorepa, prenijevši čestitke Markovčić Kostelac svima koji su bili uključeni u rad Lučke uprave kroz tri desetljeća.

Druga čestitka koju je prenio je ona kapetana Marija Babića, nekadašnjeg državnog tajnika u Ministarstvu mora, kao i prvog predsjednika Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, a koji je poručio kako se s ponosom sjeća svih uključenih iz vremena formiranja Lučke uprave, kada je u potpunosti transformiran hrvatskog lučkog sustava.

– Bilo je to razdoblje ratnih uvjeta, s embargom, s gubitkom tržišta u zaleđu i sa stotinama lučkih radnika na bojišnicama diljem Hrvatske. Svi tadašnji zaposlenici podnijeli su teški teret formiranja novog sustava lučkih uprava. Sjećam se teških trenutaka, ali i jedinstvene želje svih, uključujući i predstavnike sindikata da se riječki prometni pravac podigne na zdrave temelje, uz zaštitu interesa radnika. Danas kad se značaj luke vraća na staru slavu, kad riječka luka postaje značajno kontejnersko čvorište ovog dijela Europe, sa zadovoljstvom i ponosom svim suradnicima, Vladi i svim ministrima kojima je ovaj prometni pravac bio primaran. Želim izraziti zadovoljstvo što je lučko područje zadržalo status općeg dobra koje pripada svim hrvatskim građanima. Sama činjenica da je koncesionar Zagrebačke obale postao jedan od najvećih svjetskih brodara potvrđuje stajalište da interes za ulaganja u pomorsko dobro postoji kad se potporom vlade te marljivim i stručnim radom stvore povoljni uvjeti, prenio je Vukorepa riječi Marija Babića.

Hlača: Najuspješnije razdoblje u povijesti luke

Nakon Vukorepe, prisutnima se obratio i Bojan Hlača, prvi ravnatelj Lučke uprave Rijeka, današnji predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka koji je bio uključen praktički u sva tri desetljeća rada ove institucije. Hlača je podsjetio na trenutke osnivanja Lučke uprave, od skromnih početaka, do realizacije velikih projekata, kazavši kako je upravo tih trideset godina bilo najuspješnije razdoblje u novijoj povijesti riječke luke po pitanju ulaganja koja su riječku luku ponovo ucrtala na kartu najvažnijih prometnih pravaca u Europi.

– Kroz stoljetnu povijest riječke luke trideste godina možda se čini kao kap u moru, ali to je bilo najdinamičnije, najizazovnije, a usudio bih se reći i najuspješnije razdoblje u povijesti luke. Danas, stojeći pred vama, ne mogu se oteti emocijama jer moj profesionalni osobni put neraskidivo je vezan u ovu instituciju. U ovih trideset godina punih šesnaest sam imao čast služiti kao ravnatelj Lučke uprave, a u zadnjih deset godina ponosno obnašam dužnost predsjednika Upravnog vijeća Lučke uprave. Ukupno 26 godina života i rada, neprospavanih noći, pokušao sam utkati u ove temelje. Prošao sam s ovom lukom kroz njezine najteže trenutke, ali i najveće trijumfe kojima danas svjedočimo, rekao je Hlača, kazavši kako su počeci Lučke uprave bili iznimno zahtjevni, pri čemu je bilo teško naći suradnike, jer je, kako je naglasio, Lučka uprava u dobrom dijelu stručnih krugova bila ocijenjena kao “administrativni eksperiment, osuđen na propast”.

– Danas, kad gledam sadašnje terminale, mogu se samo blago nasmiješiti na te riječi. Ne samo da smo preživjeli nego smo postali kralježnica hrvatskog gospodarstva, rekao je Hlača, posjetivši na vremena kraha luke i najvećeg domaćeg brodara, Croatia line-a, koja su zahtijevala promjenu paradigme i hrabrost za vizije koje su mnogi, kako je kazao, smatrali nerealnima.

Ključne promjene pokrenute su, prema njegovim riječima, pokretanjem projekta Samsung, ondono nabave mehanizacije za terminal za rasute terete u Bakru, kao i na kontejnerskom terminalu na Brajdici, te pokretanje feeder kontejnerskog servisa na Brajdici.

– Nakon toga pokrenuli smo projekt Rijeka Gateway 1. To je bio projekt koji je iz temelja promijenio filozofiju našeg poslovanja, jer smo shvatili da Lučka uprava ne smije biti samo pasivni promatrač i iznajmljivač prostora, već agresivni pokretač investicija. Osim toga, Rijeka je bila predugo odvojena od svog mora ogradama i skladištima. Znali smo da grad i luka moraju živjeti zajedno pa smo 2009. godine otvorili Molo longo za građane. Nakon toga realizirali smo projekt Rijeka Gateway 2, kao točku na i razvoja infrastrukture, izgradivši Zagrebačku obalu. Moj je cilj uvijek bio osigurati kontinuitet i stabilnost, ponosan sam što smo kroz sve ove godine uspjeli zadržati stabilan i jasan kurs. Ono što smo sanjali i planirali, danas je stvarnost jer jer trenutno svjedočimo najvećem investicijskom ciklusu od osnutka luke. Dolazak investicijskih divova nije se dogodio slučajno, već je izravan rezultat rada i povjerenja koje smo gradili godinama, rekao je Hlača.

Ružić: Luka je dio identiteta grada

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića kazao je kako je Rijeka kroz cijelu svoju povijest bila više od luke, pri čemu se od luke i mora živjelo, kao što se živjelo i za njih.

– Luka je dio identiteta grada, dio života i tradicije života koji proizlazi iz pomorstva. kada govorimo o luci, ne govorimo samo o terminalima, nego o jednom od oslonaca hrvatskog gospodarstva, jer osim prometa koji je po pitanju financija, zapošljavanja i gospodarstva iznimno bitan, u Rijeci imamo i energetske tokove koji na sebe vežu strateški značaj i globalni utjecaj Hrvatske kao članice Europske unije, rekao je Ružić, ističući kako za Vladu RH razvoj riječke luke ima posebno strateško značenje.

– Govorimo o investicijskom ciklusu koji premašuje milijardu eura te potvrđuje da se riječki prometni pravac promatra koa jedan od ključnih hrvatskih razvojnih aduta. Rijeka svojim projektima učvršćuje jedan od najznačajnijih intermodalnih centara međunarodnog pomorskog poslovanja. Uvrštavanje riječke luke na tri europska glavna prometna koridora potvrđuje da se njezina važnost danas prepoznaje daleko izvan nacionalnih okvira. Rijeka više nije samo hrvatska luka s europskim ambicijama, nego europska luka s hrvatskim identitetom, rekao je Ružić.

Impresivni rezultati

Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, u ime ministra Olega Butkovića je čestitao svim sadašnjim i bivšim zaposlenicima Lučke uprave kao i svima ostalima koji su bili uključeni u njen rad, kazavši kako je riječka luka strateško mjesto razvoja Republike Hrvatske i Europe.

– Impresivni su rezultati koje ste postigli, a ja se još više veselim onome što je pred nama, jer to bi moglo biti impresivnije. Kada gledamo prometnu infrastrukturu Hrvatske, pomorsku i cestovnu, svjedočimo jednoj velikoj renesansi, ali ono što je pred nama je ne obećanje, ne samo vizija, nego nešto što je neophodno napraviti radi razvoja Republike Hrvatske je razvoj željezničke infrastRukture. Nizinska pruga, od Karlovca do Rijeke, zajedno s novom prugom Škrljevo-Rijeka-Jurdani su kapitalni projekti Republike Hrvatske, kapitalni za razvoj riječkog lučkog bazena i onoga što on može biti. Impresivno je slušati brojke koje danas ostvaruje riječka luka i po kojima ćemo u kontejnerskom prometu ove godine preteći Trst, ali ono što bismo tek mogli ostvariti nije samo zalog Rijeke i županije, nego temelj razvoja cijele Republike Hrvatske.

Komparativne prednosti koje Rijeka ima su zlato cijele naše domovine, Danas vas želim obavijestiti da ćemo do kraja ove godine za obje dionice imati lokacijsku dozvolu, da ćemo imati građevinsku dozvolu za dionicu Škrljevo-Rijeka-Jurdani, da ćemo tijekom ove godine raspisati natječaj za objekte na toj trasi i da ćemo iduće godine raspisati natječaj za gradnju. Tijekom ove godine odabrat ćemo konzultante koji će nam složiti pregovački postupak i novi ugovor za projektiranje i građenje nizinske pruge koja bi, prema našim projekcijama, trebala biti izgrađena do 2033. ili 2034. godine. To je potpuno opredjeljenje ove vlade, jer to zaslužuju Hrvatska, Rijeka i moderna Europa.

Rinčić: Bez snažne luke, nema ni snažne Rijeke

Riječka gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je ulogu Lučke uprave u razvoju grada i regije i gospodarstva u zadnja tri desetljeća, istaknuvši kako je riječ o trideset godina rada u vrlo različitim gospodarskim i geopolitičkim okolnostima.

– Želim izraziti svoju zahvalnost svim generacijama zaposlenika koji su svojim radom i trudom čuvali važnost riječke luke kroz sve ove promjene. Rijeka je grad koji je nastao i rastao sa svojom lukom. Naš identitet i razvoj, naš pogled na svijet, neraskidivo su povezani s morem i lučkom djelatnošću. Veseli nas što svjedočimo investicijskom i razvojnom ciklusu našeg lučkog sustava. Ulaganja u kontejnerske terminale, poput Rijeka Gatewaya, u modernu infrastrukturu, digitalizaciju te zelene tehnologije, uz jačanje logističkih kapaciteta predstavljaju jedan od najvećih gospodarskih iskoraka Rijeke u zadnjim desetljećima. Riječ je o milijunskim ulaganjima koja nadilaze same brojke, jer znače nova radna mjesta, jačanje poduzetništva i bolju prometnu povezanost, rekla je Rinčić, dodajući kako nove tehnologije koje se primjenjuju u luci i razvoj, moraju ići ruku pod ruku s kvalitetom života građana, ističući kako je upravo luka jedan od stupova daljnjeg razvoja grada.

– Bez snažne luke, nema ni snažne Rijeke. Bez kvalitetne suradnje Grada i države, Lučke uprave, koncesionara i gospodarstva, nema dugoročnog uspjeha. Zato vjerujem da nas razdoblje pred nama obavezuje na još snažniju koordinaciju, zajedničko planiranje grada i luke kao jedinstvenog sustava. Rijeka se počela razvijati kao grad kada je dobila status slobodne luke. Kada god je Rijeka zaboravila njegovati dobre odnose sa središnjom vlašću je stagnirala. Danas imamo vladu čiji premijer pokazuje otvorenost prema Rijeci, kao i dvojicu ministara koji,vjerujem, neće zaboraviti odakle dolaze, rekla je Rinčić.

Zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić je kazao kako riječka luka nije samo mjesto logistike i transporta, nego mjesto otvorenosti, povezanosti i trajnog identiteta Rijeke i županije.

– More je ono što nas definira, a Lučka uprava Rijeka u ovih trideset godina luku je uspjela pretvoriti u modernu, konkurentnu, međunarodno čvorište ključno za centralnu i jugoistočnu Europu. To je rezultat vizije i predanosti generacija koje su Rijeku vidjele kao vrata Hrvatske prema svijetu. Ulaskom Hrvatske u EU otvorili su se važni europski koridori, a Rijeka se nalazi na sjecištu čak njih triju, što je dodatni zamašnjak za razvoj koji će uslijediti, rekao je Matić.

Butković: “Realizirani su kapitalni infrastrukturni projekti”

Okupljenima se putem videoveze obratio i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, čestitavši svima koji su sudjelovali u tri desetljeća rada Lučke uprave.

– Na početku rada suočavali ste se sa zastarjelom infrastrukturom i opremom te ograničenim kapacitetima. Danas su iza vas i nas realizirani kapitalni infrastrukturni projekti. Prvo veliko ulaganje u riječkoj luci, projekt Samsung, vrijedan preko 33 milijuna eura, projekt obnove riječkog prometnog pravca sa Svjetskom bankom, vrijedan 180 milijuna eura, prvo strateško partnerstvo na terminalu Brajdica, osam projekata iz Instrumenta za povezivanje Europe, vrijednih 152 milijuna eura. Pored obnovljene lučke infrastrukture imamo najnapredniji, zeleni kontejnerski terminal Rijeka Gateway, čija vrijednost u prvoj fazi iznosi preko 200 milijuna eura. Čestitam na svim uspjesima koji su doprinijeli razvoju riječkog lučkog sustava kao jednog od ključnih gospodarskih i prometnih središta te pratimo nastojanja da postanete vodeće kontejnersko i logističko središte ovog dijela Europe, rekao je ministar.