Nijedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, a Hrvatska sa svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava, rekao je predsjednik Ivo Josipović
RIJEKA Kada ponestane snage i optimizma, treba doći na Sveučilište u Rijeci – poručio je na svečanoj akademiji povodom 40. godišnjice Sveučilišta i 380 godina visokog obrazovanja u Rijeci hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Dodajući kako je na riječkom Sveučilištu u posljednjih desetak godina učinjen veliki napredak te kako iz vlastitog iskustva zna da je riječ o visokoorganiziranom sveučilištu, predsjednik je istaknuo kako treba čestitati svima koji su za to zaslužni te je naglasio kako je došlo vrijeme da se znanost i gospodarstvo povežu. – Sinergija znanosti i gospodarstva dovodi do uspjeha, a da Hrvatska to može, dokaz su primjeri sa Sveučilišta u Rijeci. Istina je da smo dosta daleko od ideala što se tiče izdvajanja sredstava za obrazovanje, no ono što se trenutno izdvaja, iznos je koji u ovom trenutku možemo podnijeti, kazao je Josipović.
Ministar prvi prorektor
Dodajući da niti jedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, predsjednik je izrazio uvjerenje da Hrvatska svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava kada je riječ o znanosti i obrazovanju te se ujedno osvrnuo i na afere koje su posljednjih godina potresle akademsku zajednicu, zaključivši kako upravo takvi događaji poručuju da su odgoj i etička komponenta u znanosti bitne.
Godina u kojoj Sveučilište obilježava četiri desetljeća, ostat će zapamćena po činjenici da je ono postalo duboko prepoznatljivo u zajednici, istaknuo je rektor prof.dr. Pero Lučin predstavljajući sve ono što je u zadnjih 40 godina obilježilo razvoj te ustanove. U svojoj retrospektivi kroz prošlost, povezujući značajne godine za razvoj Sveučilišta sa svjetskim događajima koji su obilježili tu godinu, napomenuo je kako se intezivno prisustvo Sveučilišta u javnosti vidi tek sredinom 90-ih godina, a do takvog je saznanja došao koristeći arhivu Novog lista te se zahvalio redakciji na praćenju rada akademske zajednice. Ono što prof.dr. Lučin vidi kao obilježje sljedeće godine, osnivanje je Centra za cjeloživotno obrazovanje te okončanje formiranja Fakulteta za zdravstvene studije, dok bi do 2020. sveučilišni kampus u potpunosti trebao biti završen.
– Imamo šansu razvijati ovaj kraj i opredijeliti se za ulaganje u ljude i dovođenje stručnjaka. Možemo stvoriti kritičnu masu ljudi koji su u stanju stvoriti sofisticiranu mrežu za difuziju znanja, zaključio je rektor.
Prema mišljenju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, riječko je Sveučilište uvijek bilo inovativno i poduzetno, a tu je tezu potkrijepio i činjenicom da je riječ o prvom hrvatskom Sveučilištu koje je uvelo funkciju prorektora za studentska pitanja, čiji je prvi obnašatelj upravo bio današnji ministar.
– Sveučilište u Rijeci pokazuje da jedna od najčešćih političkih parola »društvo znanja« u Rijeci nije samo parola, jer znanje je konkurentska prednost ne samo Rijeke, već i Primorsko-goranske županije. Međutim, da bi Hrvatska bila zemlja jednakih šansi za sve, obrazovanje mora biti na prvom mjestu. EU teži cilju da u znanje i obrazovanje ulaže 3 posto BDP-a, a kod nas to ulaganje iznosi 0,75 posto. Nije za to kriva ova Vlada, jer tako je već godinama. Ono što ne smijemo očekivati je da to ulaganje bude iz državnog proračuna. Ulaganje mora doći iz privatnog sektora, jer u svijetu dvije trećine ulaganja u obrazovanje i znanost dolaze upravo iz privatnog sektora, naglasio je ministar.
U proteklih 40 godina, dodao je obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić, Sveučilište je znatno utjecalo ne samo na razvoj Primorsko-goranske, već i Istarske te Ličko-senjske županije, a prema njegovoj računici riječko Sveučilište regiji u kojoj djeluje donosi 40 milijuna eura godišnje.
Prihod od studenata
– Na riječkom Sveučilištu gotovo 50 posto studenata nije domicilno, a ako svaki od njih mjesečno potroši 400 do 500 eura, onda govorimo o prihodu od 40 milijuna eura. Uvjeren sam da će Sveučilište u budućnosti donijeti još bolje rezultate, kazao je Vujić.
U sklopu svečane akademije dodijeljene su i spomen plakete zaslužnim pojedincima i institucijama, a ukupno je dodijeljeno 39 priznanja. Spomen plakete dobili su svi dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, a posthumno priznanja su dodijeljena: Zoranu Kompanjetu, Slobodanu Marinu, Petru Šarčeviću, Predragu Stankoviću, Miroslavu Krpanu te Zorislavu Sapunaru. Spomen-plakete su dobili i bivši rektori: Josip Deželjin, Elso Kuljanić, Katica Ivanišević, Danilo Pavešić, Josip Brnić te Danijel Rukavina. Priznanja su dodijeljena i KBC-u Rijeka, svim sastavnicama Sveučilišta, gradovima Rijeka, Pula, Opatija i Gospić, PGŽ-u, Riječkoj nadbiskupiji, MZOŠ-u, tvrtki Fidelta d.o.o. te Novom listu.
Rijeka u svom razvoju računa na sveučilišnu zajednicu, studente, znanstvenike i profesore, jer prema mišljenju riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, nova industrija traži upravo kadrove sa Sveučilišta, a zahvaljujći se na dosadašnjem doprinosu i poticanju razvoja Rijeke, gradonačelnik je najavio nastavak dosadašnje suradnje te aktivno sudjelovanje Grada u nastavku izgradnje sveučilišnog kampusa.
Proslava četiri desetljeća Sveučilišta uz predsjednika Josipovića i ministra Jovanovića te ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, okupila je i cijeli niz gospodarstvenika te predstavnika ustanova s kojima Sveučilište surađuje te rektore svih hrvatskih sveučilišta i rektore sveučilišta iz Skopja, Udina, Trsta, Padove i Kopra, a u sklopu svečane akademije održan je i pijanistički recital Gorana Filipeca.
