RIJEKA – »Kakav dar je donio nama/mladić jedan s palmom u ruci…«

Uvodni su to stihovi nove himne sv. Vida, nastale u povodu 100. godine osnutka Riječke nadbiskupije. Sveti Vid njezin je zaštitnik, kao i drevni zaštitnik Grada na Rječini i njegove katedrale.

Himna je naslovljena »Kakav dar«, kompoziciju potpisuje mo. Giovanni Geraci, a tekst župljanka Župe na Donjoj Vežici prof. Mihaela Matešić, doktorica znanosti i redovita profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Premijerno će himna biti izvedena u Perivoju Svetišta Majke Božje Trsatske, 14. lipnja na središnjoj proslavi blagdana sv. Vida i 100. godine otkako je Rijeka biskupijsko središte. Na tom svečanom misnom slavlju pjevat će je zbor s oko 200 pjevača, i mladih i starijih, iz svih župa Nadbiskupije. Zapravo, taj veliki nadbiskupijski zbor, kojim ravna mo. Geraci, glazbeno će animirati cijelu misu, za što se pripremao više mjeseci.

Za puk i za zbor

Posjetili smo njegovu drugu probu i već tada je zbor zvučao odlično, a 14. lipnja na Trsatu će sasvim sigurno zvučati veličanstveno, u čast Kristu i u čast svecu mučeniku koji povezuje cijelu Riječku nadbiskupiju.

Giovanni Geraci, Mihaela Matešić i Andrejka Srdoč Geraci

Himna je vrlo lijepa, svečana i pjevna, doima se i klasičnom i suvremenom, što je možda i zbog spoja orgulja i trube, ali zasigurno i zbog četveroglasne izvedbe.

Najprije će ipak biti da je tako zbog suglasja lijepe kompozicije i lijepog teksta, koji su himni dali posebnu eleganciju i jednostavnost. No iako djeluje jednostavno, ona je izrazito sadržajna i slojevita u svim svojim dijelovima, od prvih tonova koji se doimaju poput laganih valova, do posljednjega stiha: »Sveti Vide, snaga nam treba.« Ta himna ima jedinstvenu puninu i svakome će biti iznenađenje.

– Pjesma »Kakav dar« vokalna je skladba u glazbenom obliku himne, koji više od drugih omogućava puku slobodno pjevanje, ali istodobno i višeglasnom zboru da dođe do izražaja.

Početak je jednoglasan, druga kitica je u četveroglasju, a u trećoj povrh zbora dolazi nježan sopranski diskant. Partitura je izvedena na tri načina, po jedan za svaku kiticu pjesme, pri čemu se pazilo da puk uvijek može pjevati: unisono, koralno u četiri glasa i koralno u četiri glasa s diskantom.

Želimo da himna zaživi među vjernicima i, naravno, svaka župa moći će je izvoditi u skladu sa svojim glazbenim mogućnostima. Glavna melodija namijenjena je puku te je pisana u srednjoj poziciji. Nježna je i pjevna i svatko će je moći pjevati od prve, objasnili su supružnici – gregorijanistica mr. Andrejka Srdoč Geraci i mo. Giovanni Geraci, koji su veliki nadbiskupijski zbor okupili i pripremali za svečanu misu.

Slobodna misao

Bračni par Geraci ovdašnjoj je javnosti poznat i po tome što su 2007. godine u Riječkoj nadbiskupiji pokrenuli projekt »Sveta glazba za liturgiju«, a godinu dana poslije i Nadbiskupijsku školu za crkvenu glazbu. K tome mo. Geraci skladao je mise za čak trojicu papa te se one izvode u Vatikanu.

Autorica teksta himne sv. Vida, prof. Matešić, kaže da je riječ o pjesmi punoj simbolike, ali da su jednako tako pune simbolike i poruka i ostale skladbe koje će biti dio svečane mise.

– Himna izražava predanje vjernika zagovoru sv. Vida mučenika, sveca iz rimskog vremena, o kojem se ne zna mnogo. Potječe iz rimske patricijske obitelji, a kršćanstvo je upoznao zahvaljujući svojim odgojiteljima te ga je počeo slijediti još u dječjoj dobi. Vlastita ga je obitelj zbog toga prognala, no nakon izgnanstva vratio se u Rim, gdje je s dubokom vjerom molio za zdravlje svojih sugrađana. No dobra djela nisu prepoznata – mladić koji je iz ljubavi pomagao bližnjima pogubljen je jer je pripadao zabranjenoj religiji, kršćanstvu.

U slavenskim narodima vrlo je raširena pobožnost sv. Vidu. Primajući kršćanstvo, susreli su se s njegovim imenom i prepoznali da se s njime mogu povezati na prijelazu iz dotadašnjega slavenskoga panteona u duhovnost koju pruža Kristovo Evanđelje. Moglo bi se stoga reći da su zasigurno i zahvaljujući imenu sv. Vida prepoznali kršćanstvo kao sebi blisko.

Što bi međutim suvremenom čovjeku takav drevni svetac mogao značiti? Prisjetila sam se da je nadbiskup Mate Uzinić u jednome od svojih prvih govora u Rijeci rekao da je ovaj grad za svojega zaštitnika izabrao svetoga mladića koji je umro zato što je mislio drukčije od većine u tadašnjem Rimu, braneći svoje uvjerenje u kršćanske vrijednosti.

Ta je misao ostavila dubok dojam na mene i željela sam da upravo ona bude središnja poruka himne. Svaka strofa himne zato i završava molitvenim zazivom sv. Vidu, tome predivnom i hrabrom svecu, čije je srce vođeno ljubavlju prema bližnjima i prema onome višem u životu, što je svakako nadahnjujuće i za suvremenoga čovjeka, objasnila je prof. Matešić.

Tekst u jednoj noći

Tekst »Kakav dar« prof. Matešić pisala je na već određen ritam buduće himne, a napisala ga je u jednoj noći.

– Od Mihaele smo dobili tekst u kojem je doslovno sve bilo na svojem mjestu, a bili smo dosta zahtjevni. To može napraviti samo netko tko ima bogatstvo znanja i izričaja, i tko razumije glazbu, rekla je mr. Srdoč Geraci, a autorica teksta sažela je da je sve to bio duhovni doživljaj na kojem je zahvalna.

– Nadbiskup Uzinić zamolio je Giovanija da sklada novu himnu sv. Vidu želeći da ona u Nadbiskupiji zaživi. Vjerujem da će tako biti, jer himna je pjevna, melodična, a tekst lijep i lako pamtljiv. Njezin život počinje sa 100. godišnjicom Nadbiskupije i mislim da će biti prihvaćena. I dugo, dugo pjevana, poručile su naše sugovornice.

Bit će izvedena i Geracijeva misa »Krist, naša nada«

Kako su euharistijskim slavljem 14. lipnja u jubilejskoj godini 2025. povezani nadbiskupijski jubilej i blagdan sv. Vida, na trsatu će biti izvedena i Geracijeva misa »Krist, naša nada«, koju je skladao za Euharistijsku godinu 2010., slavljenu u Rijeci.

– To je misa koja je zaživjela u župama i župnim zborovima Riječke nadbiskupije, svi je znaju i rado pjevaju te ona na svoj način ujedinjuje Riječku nadbiskupiju. Misa će biti služena na latinskom i dijelom na hrvatskom jeziku, a pjesme će biti na hrvatskom, slovenskom, talijanskom i latinskom jeziku. Naime, naša nadbiskupija se na svom početku dijelom protezala na dio Slovenije i dio Italije. Htjeli smo stoga nekim pjesmama pokazati taj dio povijesti Riječke biskupije, osnovane 1925. godine. Jezici nam nisu bili problem – složno pjevamo na svima njima. Htjeli smo time pokazati i da nas Crkva sve povezuje, da smo svi braća i sestre u Kristu, objasnila je mr. Srdoč Geraci, upućujući nas zajedno s prof. Matešić da su pjesme za misu pomno birane.

– Odabirom pjesama željeli smo pokazati i eklezijalnost, ali i našu tradiciju, našu nadbiskupiju i našu povezanost s papom. Prva je pjesma na misi »Hodočasnici nade«, »Pellegrini di speranza«, koja je skladana za papu Franju i odabrana u Vatikanu kao himna jubilejske godine. Posebno su u misi zastupljene hrvatske tradicionalne pjesme »Tebe Boga hvalimo« te »Zdravo Djevo«, kojom će misa biti završena. Zastupljene su i neke pjesme koje nas ujedinjuju s vjernicima katolicima u svijetu, kao hodočasnička pjesma iz Lourdesa te jedan napjev iz Taizéa. Možemo reći da ćemo u ovoj misi imati dvije himne posvećene našim obama nadbiskupima – himnu »Ti, naša hrano«, koja je posvećena nadbiskupu u miru Ivanu Devčiću i »Kakav dar«, posvećenu nadbiskupu Uziniću, a obje je skladao mo. Geraci, sumirala je prof. Matešić.