Zahtjevni radovi

Ključni trenutak za gradnju “najskuplje ceste u Hrvatskoj”. Sutra probijanje tunela Podmurvice

Marinko Glavan

Iskop tunela počeo potkraj 2020., završetak se nazire / Foto M. LEVAK

Iskop tunela počeo potkraj 2020., završetak se nazire / Foto M. LEVAK

Dvije strane tunelske cijevi čiji je iskop započeo, s južne strane u neposrednoj blizini ZTC-a i sjeverne na Škurinjama, bit će spojene oko 10 sati



RIJEKA – Tunel Podmurvice, najveći i najzahtjevniji objekt na trasi Državne ceste(DC) 403 sutra će biti probijen, u punoj duljini od 1.250 metara, potvrđeno je iz Hrvatskih cesta (HC). Dvije strane tunelske cijevi čiji je iskop započeo, s južne strane u neposrednoj blizini Zapadnog trgovačkog centra (ZTC) i sjeverne na Škurinjama, bit će spojene oko 10 sati ujutro.


Prva faza gotova


Iskop tunela time neće biti u cijelosti završen jer je riječ o spajanju prve faze iskopa, odnosno gornje trećine tunelske cijevi u kojoj je do sad iskopano oko 150 tisuća kubičnih metara materijala, a do kraja, kad se ukloni i materijal u punom profilu cijevi, bit će iskopano više od 200 tisuća »kubika« stijena ispod grada. Miniranje tunela nakon probijanja bit će, prema riječima Martina Abramovića, inženjera iz Hrvatskih cesta, u značajnoj mjeri smanjeno, no nastavit će se dijelom zbog uklanjanja materijala iz donjeg dijela tunelske cijevi, kao i zbog iskopa servisnog tunela pokraj glavne tunelske cijevi.


– Profil tunela probija se u dvije faze. Prva je otprilike gornja trećina tunelske cijevi, a zatim se iskapa materijal iz donjeg dijela. Taj dio posla obavlja se uglavnom strojevima, iako će povremeno biti potrebe za miniranjem, no sigurno u značajno manjoj mjeri nego do sad. Iskop donjeg dijela tunelske cijevi potrajat će još otprilike dva mjeseca. Nakon toga, miniranje će se povremeno izvoditi u sklopu probijanja pomoćnog tunela za evakuaciju u slučaju eventualnih nezgoda i požara u glavnom tunelu, kaže Abramović.




Iskop tunela Podmurvice započeo je potkraj 2020. godine, neposredno nakon početka radova na trasi »najskuplje ceste u Hrvatskoj« kako se DC 403 često naziva, zbog cijene od gotovo pola milijarde kuna za izgradnju tri kilometra duge prometnice. Takva cijena proizlazi iz činjenice da će prometnica gotovo cijelom trasom biti ili pod zemljom ili u zraku, jer osim tunela Podmurvice, na trasi ceste gradi se i 316 metara dug vijadukt Pioppi kojim se cesta spušta od ZTC-a prema Zagrebačkoj obali, željeznički podvožnjak, vijadukt Mlaka kojim će cesta biti spojena na mrežu gradskih prometnica na križanju Zvonimirove i Benčićeve, uz brojne potporne zidove na ostatku trase.


Za povezivanje ceste s terminalom, gradskim prometnicama i riječkom zaobilaznicom bit će izgrađena i dva kružna raskrižja, jedno kod ZTC-a, na kojemu će se odvajati ogranci ceste prema gradu i kontejnerskom terminalu, a drugo na čvoru Škurinje na zaobilaznici, uz rekonstrukciju raskrižja u Zvonimirovoj koje će dobiti dodatne prometne trakove za skretanja prema DC 403 i iz nje u Zvonimirovu, kao i trak za desno skretanje iz Benčićeve u Zvonimirovu ulicu.


Betoniranje do kraja godine


Paralelno s iskopima, u tunelu Podmurvice u tijeku su i radovi na završnoj betonskoj oblozi glavne tunelske cijevi. Izvode se uz pomoć specijalne pokretne oplate, izrađene u Turskoj namjenski za ovaj tunel. Radovi se izvode na način da se prvo postavlja hidroizolacija, zatim armatura, a potom se pokretna oplata, dugačka dvanaest metara i teška nekoliko stotina tona, na šinama pomiče na poziciju, uz pomoć ugrađene hidraulike raširi do promjera tunelske cijevi, nakon čega slijedi ubrizgavanje betona za sekundarnu oplatu, odnosno onaj dio tunelske cijevi koji će vozači vidjeti kada tunel bude završen. Betoniranje tunela potrajat će do kraja ove godine, nakon čega slijede radovi na opremanju tunela i postavljanju prometne signalizacije.


Državna cesta 403 prema planovima HC-a trebala bi biti završena do lipnja iduće godine, a njezina izgradnja je uvjet za dobivanje uporabne dozvole za kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. Izvođač radova je konzorcij koji čine GP Krk, slovenski Kolektor i bosanskohergovački Euroasfalt.