Iako Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci ne vidi ništa sporno u delegiranju doktorandice Andree Mešanović kao predstavnice studenata poslijediplomskih i doktorskih studija te odabiru studenta Pravnog fakulteta tridesetjednogodišnjeg Slobodana Šolaje za predstavnika preddiplomskih i diplomskih studija u Senatu, Kolegij tajnika riječkog Sveučilišta ne dijeli takvo mišljenje.

Naime, Kolegij je 20. listopada prošle godine iznio mišljenje da je intencija Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama da studentski predstavnici u upravljačkim tijelima Sveučilišta i sastavnicama budu izabrani i da stoga nije moguće popunjavanje nedostatnog broja studenata bez izborne procedure, odnosno da se nikako ne može popuniti potreban broj, na primjer zamjenicima već izabranih predstavnika ili sa studentima koji nisu izabrani na izborima.

Nedorečenosti Zakona

Iako je stav Kolegija tajnika jasan upravo su predstavnici studenata za Senat delegirani suprotno od mišljenja Kolegija, jer ono što se spočitava imenovanju Mešanović činjenica je da se radi o kandidatkinji koja je na posljednjim studentskim izborima loše kotirala, odnosno u trima izbornim krugovima dobila je manje glasova od svog protukandidata.

U prvom izbornom krugu njen je protukandidat osvojio 34 glasa, a ona 18. U drugom izbornom krugu protukandidat je osvojio 61, a Mešanović 51 glas, dok je treći izborni krug za protukandidata završio s 53 osvojena glasa te za Mešanović s 40 glasova.

Unatoč očitoj činjenici da se radi o kandidatkinji koju studenti nisu željeli za svog predstavnika u Senatu Skupština Studentskog zbora imenovala ju je pozivajući se na zakonske nedorečenosti, jer jedini uvjet za članstvo u Senatu studentski je status. Ono što mnogima još smeta kod Mešanović je i činjenica da je na neki način profesionalizirala mjesto u Senatu, jer već je više od šest godina članica Senata Sveučilišta u Rijeci u okviru različitih funkcija koje je obnašala u Studentskom zboru.

U slučaju imenovanja Slobodana Šolaje mnogima, pak, smeta činjenica da se radi o studentu koji na Pravnom fakultetu studira punih 12 godina.

Logika promišljanja

Na tom je Kolegiju tajnika bio prisutan i profesor upravnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Dario Đerđa koji ističe da je na Kolegij tajnika pozvan kako bi sudjelovao u raspravi o potencijalnoj izmjeni propisa koji se odnose na postupak izbora studentskih predstavnika u Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove sastavnica.

– Nakon rasprave zaključili smo kako bi bilo korisno formirati Povjerenstvo koje će izraditi prijedlog Pravilnika o postupku izbora studentskih predstavnika u Studentski zbor Sveučilišta i studentske zborove sastavnica. To Povjerenstvo formirano je odlukom Sveučilišta te je uključivalo tri studentska predstavnika, glavnu tajnicu Sveučilišta, tajnika Pomorskoga fakulteta i mene.

Nakon četiri održane sjednice izradili smo prijedlog Pravilnika o postupku izbora studentskih predstavnika kako bi se ovaj postupak pojednostavio i otklonile određene nelogičnosti i nepravilnosti koje su se ranije u takvim postupcima javljale te smo predložili izmjene Statuta Studentskog zbora, s ciljem pojednostavljenja ustroja izbornih jedinica na sastavnicama Sveučilišta i otklanjanja nekih postojećih dvojbi. Ovi prijedlozi usklađeni su sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te propisima Sveučilišta u Rijeci, kaže prof. dr. Đerđa.

Međutim, iako je Kolegij tajnika tražio izradu takvog Pravilnika što je i učinjeno taj se dokument još uvijek nije našao na Senatu te za sada predstavlja samo slovo na papiru. Unatoč činjenici da nigdje striktno ne piše da studenti izabrani za Senat moraju biti izabrani i na studentskim izborima sama logika promišljanja nalaže takav zaključak, međutim, na tu su se logiku do sada svi oglušili pa nad imenovanjem dvoje predstavnika studenata u Senat još uvijek stoji oznaka dvojbenosti.