RIJEKA – Nakon što je Ulica Tome Strižića od travnja do kraja lipnja bila zatvorena za sav promet zbog Energovih radova na izgradnji spojnog toplovoda Gornja Vežica – Vojak, što je izazivalo gužve i zastoje u istočnom dijelu Rijeke, ovih dana započinje nastavak radova na spoju Strižićeve i Dukićeve, gdje će biti izgrađeno novo kružno raskrižje, potvrdio je Marko Križanec, direktor Energa.

Zajednički projekt

Riječ je o zajedničkom projektu Grada Rijeke koji gradi kružno raskrižje kako bi se olakšao pristup KBC-u Sušak i Sveučilišnom kampusu, Energa i KD-a Vodovod i kanalizacija (ViK) koji će izgraditi potrebnu infrastrukturu na tom dijelu dviju prometnica, kako bi se izbjeglo njihovo naknadno prekopavanje.

Relativno dobra vijest za vozače je da se Strižićeva ovoga puta neće u potpunosti zatvarati za sav promet, već bi za vrijeme trajanja Energovih radova promet trebao teći naizmjence, jednim kolničkim trakom. U tijeku je izrada prometnog rješenja koje će biti objavljeno najvjerojatnije već danas, a u idućih nekoliko dana očekuje se i početak samih radova.

– Energo će položiti cijevi spojnog toplovoda u dijelu Strižićeve prema KBC-u te u manjem dijelu Dukićeve ulice, kod spoja sa Strižićevom. Neće biti prekida prometa u punom profilu, već će se odvijati uz privremenu regulaciju, kaže Križanec.

Radovi u Strižićevoj dio su projekta Obnova toplinarstva Grada Rijeke, vrijednog 15 milijuna eura, od čega je 11,13 milijuna bespovratnih sredstava, osiguranih iz programa Europske unije Konkurentnost i kohezija, za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Ovim projektom Energo obnavlja postojeću distributivnu mrežu, uz izgradnju spojnih toplovoda, spajanje i rekonstrukciju sedam toplinskih sustava, ugradnju kogeneracije i potpuni prelazak toplana s loživog ulja na prirodni plin, kao i ugradnju solarnih panela i spremnika topline, te potpunu automatizaciju svih sustava.

Objedinjen sustav

Projekt je, objašnjava Križanec, podijeljen u dvije grupe radova – one na toplanama i radove na izgradnji i zamjeni toplovoda. Pritom je najveći dio radova na toplanama izveden, a trebali bi, prema njegovim riječima, biti završeni do kraja ove godine.

– Ovim projektom najveći dio korisnika bit će na objedinjenim sustavima centralnog grijanja Istok, Zapad i Srdoči, iako će s radom nastaviti i dio manjih toplana u izdvojenim sustavima u gradu. U sustavu Zapad ulogu glavne toplane preuzima toplana Malonji, gdje su završeni svi radovi. Ugrađeno je suvremeno kogeneracijsko postrojenje koje će, osim toplinske, proizvoditi i električnu energiju, a ugrađeni su i spremnici topline, dok je toplana Zamet rekonstruirana na način da više neće koristiti lož-ulje nego prirodni plin, s novim, modernim kotlovima. Toplana Krnjevo se u sklopu ovog projekta u potpunosti gasi, kaže Križanec.

U sustavu Istok »glavnu ulogu« preuzima toplana na Vežici, u koju je također ugrađeno kogeneracijsko postrojenje, zajedno sa spremnicima topline, kao i u toplanu Srdoči.

– Ove će dvije toplane s probnim radom započeti u listopadu. U sustavu Istok gasimo toplanu Podvežica koja koristi lož-ulje kao gorivo, a toplana Vojak ostat će kao pomoćna, u slučaju iznimno niskih temperatura zraka ili u drugim situacijama kada to bude potrebno. Ovim projektom ćemo značajno povećati učinkovitost toplinarskog sustava, smanjiti gubitke topline, kao i potrošnju energenta, odnosno plina za grijanje. Ukupna potrošnja plina bit će nešto veća od sadašnje, ali dobar dio tog plina trošit će se za proizvodnju električne energije u kogeneracijskim postrojenjima, tako da će potrošnja plina za samo grijanje biti manja. Obnovom sustava toplinarstva ujedno gasimo i posljednje preostale toplane na loživo ulje, a vjerujem da ćemo u idućim projektima ići na dodatno objedinjavanje sustava toplinarstva, na preostalim dijelovima grada gdje još imamo izdvojene toplane, kako bismo dodatno poboljšali učinkovitost cjelokupnog sustava centralnog grijanja, kaže Križanec.

Gotovo do grijanja

Što se izgradnje i rekonstrukcije toplovoda tiče, projektom je predviđena obnova 7,9 kilometara postojeće distribucijske toplovodne mreže, uz izgradnju još dva i pol kilometra spojnih toplovoda, no radovi još nisu blizu završetka.

– Što se toplovoda tiče, tu se bio odužio postupak javne nabave, zbog čega su radovi počeli kasnije, tako da smo rokove za dio radova prebacili u iduću godinu. Očekujemo da će sve biti završeno i u funkciji prije početka sezone grijanja 2024. godine, kaže Križanec.