RIJEKA – Postoje barijere, kako ne, osim prostorne nepristupačnosti i dalje egzistiraju i razne druge barijere, kazala nam je Barbara Vardić, mlada djevojka s invaliditetom, magistrica edukacije engleskog jezika, književnosti i pedagogije.

Premda posjeduje visokoškolsku diplomu, morala je zakoračiti u privatne vode, otvorila je obrt jer posla ne samo u njenoj struci nema, već postoje barijere, u prvom redu one fizičke, tako da je nemoguće doći do radnog mjesta i da ga ima.

Spojila sam jednu i drugu struku i sada trenutno zahvaljujući ugovoru s Općinom Matulji održavam radionice i obuke. No, neću stati na tomu, idem dalje, unatoč barijerama svih vrsta, kazala je naša sugovornica prije početka sjednice Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova.

Tema sjednice uoči obilježavanja Međunarodnog Dana žena bila je »Što sve proživljavaju žene s invaliditetom u Hrvatskoj« okupivši sve dionike ove aktualne problematike, od Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ-a, do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, SOS Rijeka centra za nenasilje i ljudska prava, Centra za participaciju žena u društvenom životu, Centra za socijalnu skrb pa do velikog broja predstavnika udruga koji skrbe o invalidima, liječnika, ali i svih ostalih koji su na bilo koji način involvirani u život osoba s invaliditetom.

– Jesmo li doista društvo koje se brine o svim članovima, kakvo nam je zakonodavstvo i socijalna politika, gdje i kako žene s invaliditetom rade i žive, kakva im je zdravstvena skrb, obrazovanje i mogućnost zapošljavanja, imamo li primjera dobre prakse, to su pitanja koja ćemo otvoriti i razgovarati na ovoj današnjoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije na koju smo s razlogom pozvali i Miru Pekeč Knežević, zamjenicu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, kazala je predsjednica Povjerenstva Gordana Saršon.

– Problema ima koliko hoćete, no obrazovanje i zapošljavanje su naši osnovni zadaci, udio žena s invaliditetom u ukupnom broju osoba s invaliditetom iznosi gotovo 40 posto. Od gotovo pola milijuna osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, gotovo 200 tisuća čine žene.

Izloženost dvostrukoj stigmatizaciji, po osnovi invaliditeta i spola najveća su prepreka za veću uključenost djevojčica i žena s invaliditetom u obrazovanje i zapošljavanje, što potvrđuju i podaci o obrazovnoj strukturi i radnom statusu.

Čak 73 posto žena s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnu školu. Oko 18 posto ima završenu srednju školu i to pretežito trogodišnju, a višu ili visoko obrazovanje ima svega 7,2 posto žena s invaliditetom.

Ovi podaci dovode do ekonomske ovisnosti, isključivosti, nemogućnosti utjecaja na vlastiti život i socijalnu deprivaciju, kazala je Pekeč Knežević.

Podzastupljenost žena s invaliditetom u tijelima vlasti, upravnim ili nadzornim tijelima umanjuje mogućnost izravnog utjecaja žena s invaliditetom na stvaranje poticajne klime za veći društveni utjecaj na javne politike s ciljem unapređenja položaja žena s invaliditetom, poručila je zamjenica pravobraniteljice Pekeč Knežević.