Problemi s odlagalištem

Što se događa na Marišćini? U mjesec i pol dana izbilo šest požara

Marinko Glavan

Foto: V. MRVOŠ

Foto: V. MRVOŠ

Naši sugovornici ističu da bi problem mogao biti riješen kada bi se odlagališta redovito prekrivalo jalovinom



RIJEKA – Niz požara koji su od lipnja naovamo izbili na odlagališnim plohama Centra za gospodarenje otpadom Marišćina s pravom su uznemirili širu javnost, posebno na području Općine Viškovo. Zadnji požar izbio je prošle subote, ponovo su intervenirali vatrogasci, nakon čega je ugašen, srećom, bez težih posljedica, ali s obzirom na seriju požara, pitanje je kada će izbiti novi te kakve će biti posljedice.


Relativiziraju problem


Iako na službenim web-stranicama Ekoplusa, tvrtke koja upravlja Marišćinom, relativiziraju problem, navodeći nakon svakog požara kako je bila riječ o manjem požaru koji je brzom intervencijom vatrogasaca u kratkom roku lokaliziran i ugašen, činjenica je da se požari ponavljaju, i to sve češće. Između zadnja dva prošla su svega tri dana. Prije subote, 6. kolovoza, na Marišćini je gorjelo i u srijedu, 3. kolovoza, a požari su prije toga izbijali i tijekom srpnja te potkraj lipnja. Uz mnogobrojne prethodne incidente na Marišćini, od nekad učestalih prekoračenja dopuštenih vrijednosti emisija čestica i plinova, ispuštanja zagađene vode u okoliš te smrada s odlagališta koje bi trebalo biti inertno i bez mirisa, posebno onih koji se osjete u naseljima kilometrima dalje, ne čudi da se brojni građani pitaju što (opet) ne valja u Centru za gospodarenje otpadom i kako spriječiti daljnje izbijanje požara.


O uzrocima požara i o tome što na Marišćini kane poduzeti kako do njih više ne bi dolazilo, pitali smo Sanjina Đurana, v. d. direktora Ekoplusa koji je na tu poziciju imenovan prije mjesec dana, nakon fijaska s natječajem za izbor novog direktora, na kojemu je bio izabran Aleksandar Bulog, a čiji je izbor Skupština Ekoplusa opozvala prije nego što je stupio na dužnost, jer se s Bulogom nisu uspjeli dogovoriti oko trajanja njegovog radnog vremena. Đuran, inače tehnički rukovoditelj Centra, pozvao se na objavljene informacije na web-stranicama Ekoplusa.




– Sve je objavljeno na našim web-stranicama. Smatram kako je riječ o istom požaru koji je izbio još u lipnju, pa je nekoliko puta gašen, da bi se ponovo proširio. Na odlagalištu je bila i nadležna inspekcija, požar je ugašen, a materijal koji je gorio prekriven je inertnim materijalom, što je u skladu s nalazom inspekcije, kazao je Đuran.


Šture vijesti


Inače, na web-stranicama Ekoplusa, kako smo već naveli, nakon svakog požara objavljena je štura vijest o požaru manjih razmjera koji su brzo ugasili vatrogasci, bez ikakvih objašnjenja o uzrocima požara ili o materijalu koji je gorio, kao i o eventualno počinjenoj šteti.


Ni Đuran nije htio govoriti o uzrocima požara, iako je riječ o odlagalištu na kojemu bi otpad, bez obzira na vrstu, trebao biti odložen na način da bude inertan, što podrazumijeva i poduzimanje odgovarajućih procesa obrade ili zbrinjavanja koji će spriječiti i izbijanje požara, kao i druge neželjene događaje, poput ispuštanja neugodnih mirisa, te štetnih plinova i čestica.


Neslužbeno ipak saznajemo, iz izvora bliskih Centru, da su požari izbijali na plohi odlagališta na koju se baca drveni otpad vjerojatno zbog toga što su s drvenim otpadom nerijetko pomiješane i druge vrste otpada, od kojih su za izbijanje požara posebno opasne baterije, naročito one iz mobilnih telefona, kao i neispražnjeni spremnici raznih sprejeva pod tlakom.


Neki od sugovornika koji su ukazali na ovaj problem ističu kako bi on mogao biti riješen kada bi se taj dio odlagališta redovito prekrivao jalovinom, inertnom mješavinom kamena i zemlje, i to u slojevima, što bi, među ostalim, onemogućilo dotok zraka do zapaljivog otpada ispod. Sudeći prema Đuranovim riječima, nešto slično je i učinjeno, nakon požara 6. kolovoza.


Foto: V. MRVOŠ


Nešto je trulo…


Požari u Centru za gospodarenje otpadom samo su dio problema s kojima se Ekoplus suočava. Da je nešto trulo na Marišćini, ali i u cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom ne samo na području Primorsko-goranske županije, nego i na razini države, ukazuje i činjenica da su trojica direktora Ekoplusa u nizu podnijela ostavke prije kraja mandata. Josip Dedić, Miodrag Šarac, Luka Traven nisu dočekali kraj mandata, a Aleksandar Bulog niti početak.


Slična je situacija u istarskom Kaštijunu, jedinom izgrađenom Centru za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, uz Marišćinu, gdje je u zadnjih godinu dana smijenjeno dvoje direktora, Vesna Dukić i Fabio Giacometti.


To dodatno potvrđuje da je čitav sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj zapravo sve samo ne sustav, jer građanima u najvećem broju još uvijek nije omogućeno da odvojeno prikupljaju otpad u spremnike koje mogu koristiti samo oni kojima su namijenjeni, što je temelj svakog »zdravog« sustava prikupljanja otpada pa u jedina dva centra za gospodarenje otpadom stižu puno veće količine otpada nego što je predviđeno, a na suprotnom kraju procesa centrima nije osiguran plasman sekundarnih sirovina, niti goriva proizvedenog iz otpada, izgradnjom energana, pa se, primjerice, gorivo iz otpada s Marišćine dobrim dijelom spaljuje u Austriji po astronomskim cijenama. Sve te promašaje plaćaju, naravno, građani i gospodarstvenici koji su do sad jedinu stvarnu promjenu vidjeli u ogromnim povećanjima cijene odvoza komunalnog otpada.


Angažman vatrogasaca

Upit o požarima na Marišćini tijekom ljetnih mjeseci uputili smo i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Rijeka, iz koje je potvrđeno kako su pripadnici različitih vatrogasnih postrojbi požare u Centru gasili 22. srpnja, zatim samo dan kasnije, 23. srpnja, zatim 25. srpnja te 3. kolovoza i 6. kolovoza.


Kad se tome pribroji požar od 25. lipnja, ispada da je u niti mjesec i pol dana na Marišćini izbilo najmanje šest požara, pri čemu je svaki put bila riječ o požarima otpada na odlaglišnim plohama. Vatrogasci pritom ističu kako oni nisu zaduženi za utvrđivanje uzroka požara. Gašenje nekih od njih trajalo je i po desetak sati, a u gašenju su sudjelovali pripadnici JVP-a Rijeka, DVD-a Halubjan-Viškovo i DVD-a Klana.