STRAH OD NOVE BRANE

Stara ideja ponovo uznemirila mještane. Grobničani ustali protiv izgradnje akumulacije u Kukuljanima

Sanja Gašpert

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Izgradnja akumulacije i hidroelektrane Kukuljani, koje su planirane aktualnim izmjenama Prostornog plana Općine Jelenje, djelovale bi hazardno na Rječinu



JELENJE – U tijeku je javna rasprava Općine Jelenje kojom se definira novi prostorni plan, a koji bi hazardno djelovao na Rječinu i šire područje županije, zbog planirane izgradnje akumulacije Kukuljani, minihidroelektrane Kukuljani te hidroelektrane Valići.


Konkretno, gradnja akumulacije Kukuljani u Primorsko-goranskoj županiji nije adekvatno obrazložena u planu, što predstavlja ključni nedostatak dokumenta. Dokument pravda gradnju akumulacije kao potrebu za vodoopskrbom županije, no istovremeno se spominje gradnja minihidroelektrane naslonjene na akumulaciju, što ukazuje na dvojaku svrhu zahvata koja nije dosljedno i transparentno izražena. Građevina se planira na klizištu i potresno osjetljivom području, ali posebni uvjeti gradnje za nju nisu definirani na adekvatan način. Analiza se radila prilikom većih protoka kako bi se opravdala gradnja akumulacije i hidroelektrane. Osim toga, nije razjašnjeno kako će se kontrolirati gubici vode iz akumulacije u krško podzemlje, a čak i da se sve izvede u skladu s planom, akumulacija bi se teško mogla napuniti. Ova činjenica dovodi u pitanje svrhu zahvata, odnosno vodoopskrbu koja neće moći biti ispunjena potrebnim količinama vode, piše između ostalog u priopćenju koje je medijima poslala Građanska inicijativa Spasimo Ričinu, a u povodu javne rasprave na prijedlog IV. izmjena i dopuna prostornog plana Općine Jelenje, koja traje do petka, 31. ožujka.


Hoće li Kukuljani doživjeti sudbinu Valića / Snimio Vedran KARUZA


Čemu služi brana


Nadalje, navodi se u priopćenju, minihidroelektrana nije prikazana kao zaseban projekt, već kao dio većeg sustava koji uključuje i akumulaciju. Stoga nije jasno kako bi njezin zahvat donio koristi, niti je istražena njegova dobrobit unutar toga sustava. Ova nejasnoća dovodi u pitanje koristi koje bi projekt imao za građane županije i cijele zemlje. Postavlja se ključno pitanje – čemu služi gradnja brane. Dokument navodi da je cilj vodoopskrba županije, no istovremeno se nagovješćuje da će se voda koristiti i za proizvodnju struje. Stoga je teško utvrditi je li gradnja akumulacije uistinu u interesu građana, odnosno je li cilj zahvata vodoopskrba ili proizvodnja struje koja će donositi profit, navodi se u priopćenju.


Renato Juretić


Ugroženi bjelonogi rak i primorska pastrva



 


U Građanskoj inicijativi Spasimo Ričinu smatraju da planirana izgradnja akumulacije predstavlja izravnu prijetnju bjelonogom raku, strogo zaštićenoj vrsti na crvenoj listi. Naime, ističu, bjelonogi rak iz Rječine, zajedno s područjem sjeverne Istre, predstavlja ishodište za cijelu Europu te je procijenjene starosti od šest milijuna godina. Uništavanje njihovih staništa i eliminacija ove genetski jedinstvene vrste predstavlja neodgovornu praksu koja bi dovela do ekocida. Istraživanje o bjelonogom raku provedeno prethodnih mjeseci potvrđuje iznimnu vrijednost ovog područja za očuvanje ove ciljne vrste. Populacija je iznimno zdrava i brojna na mjestima gdje nema ispusta otpadnih voda i gdje Hrvatske vode nisu djelovale.


– Načelnik Marčelja upoznat je s našim stavovima, razgovarali smo s njim, stoga nije bilo potrebe da naši članovi budu na javnom izlaganju prijedloga. Mišljenja smo da bi Općina Jelenje trebala napraviti reviziju cijelog projekta, ali čim prije i studiju utjecaja na okoliš, jer se zanemaruje bogatstvo Rječine, ističe član Građanske inijative “Spasimo Ričinu” Renato Juretić.


Dodaje kako je prostornim planom planirana studija i analiza koja bi odredila mjere zaštite, no nijedna buduća studija nije u stanju opravdati ovakav ekocid.


– Akumulacija će istrijebiti ričinskog raka, a to će biti izravna posljedica odredbi donesenih unutar ovog prostornog plana. Osim bjelonogog raka, akumulacija bi imala poguban utjecaj i na druge vrste, kao što je primorska pastrva Salmo labrax, čija je prisutnost utvrđena u izvorišnom dijelu koji bi bio potopljen, a njen biološki potencijal bio bi potpuno uništen. Uništenje njihovih staništa dovelo bi do izumiranja reofilne i ostale faune, kao što su obalčari, tulari, slapoljubi, vodencvjetovi i riječne zdjelice, čija su staništa najzdravija upravo na planiranom dijelu potapanja, smatraju u incijativi “Spasimo Ričinu”.

Također, smatraju u GI Spasimo Ričinu, izgradnja akumulacije na području koje se proteže od Ilirske Bistrice do Vinodola može imati katastrofalne posljedice, uključujući moguće potrese. Zbog činjenice da se ovo područje nalazi na velikom rasjedu koji je često bio izvor potresa tijekom povijesti, velika težina akumulacije mogla bi izazvati promjene naprezanja u stijenskoj masi i dovesti do potresa. Ova informacija dodatno potvrđuje prijepore oko gradnje akumulacije koju je predvidio prostorni plan, a koja, tako opisana, već ima brojne manjkavosti i hazarda za građane, kvalitetu života i prirodu, piše u priopćenju Građanske inicijative Spasimo Ričinu.


Valići kao pouka


Općinska vlast na čelu s načelnikom Općine Jelenje Robertom Marčeljom također se protivi izgradnji hidroakumulacije.


– Na području naše općine nalazi se već akumulacija Valići koja služi za proizvodnju električne energije. Našoj zajednici ta akumulacija nije donijela nikakve koristi, dapače, da bi ona bila izgrađena, moralo se iseliti i potopiti cijelo naselje Valići. Nadalje, u godinama koje su slijedile, od nastanka Općine nismo imali benefit kao zajednica, već zbog neodržavanja postojeće infrastrukture izgubili smo trajno cestovnu komunikaciju s gradom Rijekom, tako da je došlo do klizišta, a time i pomaka kolnika i nemogućnosti korištenja ceste Lopača – Grohovo – Jarki. Klizište je aktivno još i danas. Dok se ne sanira klizište, kao uzrok, ne može se pristupiti sanaciji prometnice. Poučeni ovim iskustvom, Općina Jelenje ne želi drugu akumulaciju na svojem području, jasan je načelnik Marčelja.


Prvi na udaru planirane akumulacije – selo Kukuljani, najbliže izvoru Rječine / Snimio Vedran KARUZA


Dodaje kako je u sklopu javne rasprave održano javno izlaganje na kojemu nije bilo primjedbi prema stručnom timu – izrađivaču vezan uz Akumulaciju Kukuljani, koji je prezentirao prijedlog novog prostornog plana.


Jelenjski načelnik podsjeća kako se s pripremom četvrtih izmjena uređenja prostora u Općini Jelenje krenulo u prošlom mandatnom razdoblju. “Posljednje izmjene u prostoru izglasane su 2007. godine. Prošlo je od toga više od šesnaest godina, stoga je dokument trebalo revidirati i unaprijediti, prvenstveno zbog gospodarskog ulaganja u našu zajednicu, zahtjeva sumještana, ali i zakonskih akata. Izmjene su svakako nužne, kako bi se naša zajednica kvalitetno razvijala. U sadašnjem prijedlogu izmjena puno je zakonskih usklađenja”, kaže Marčelja.


Planovi višeg reda


Ističe kako su tri glavne komponente koje su potaknule izmjene.


– Jedan od razloga donošenja prostornog plana svakako je priča oko Akumulacije Kukuljani, kao projekta u teoriji za Republiku Hrvatsku. Akumulacije se u našim prostornim planovima predviđaju još od 1968. godine, odnosno punih 55 godina. Takva ideja uvrštena je u Nacionalni prostorni plan Republike Hrvatske davnih dana, plan je to višeg reda u odnosu na regionalni i lokalni. Kroz prostorni plan nastojali smo ograničiti utjecaj nove akumulacije na naš kraj, kako bi se zaštitio biljni i životinjski svijet, odnosno sama priroda. Napravljen je pomak nabolje uvrštenjem ograničenja zabrane potapanja izvorišta pitke vode na izvoru Rječine. Nadamo se da ćemo u godinama koje slijede uspjeti potpuno ukloniti hidroakumulaciju. Ovim planom su za velike infrastrukturne zahvate, a takav je zasigurno i izgradnja Akumulacije Kukuljani, utvrđena ograničenja i preporuke. Radi se o uvjetima prije gradnje, teoretski za vrijeme gradnje i nakon gradnje akumulacije te njeno korištenje. Naša politika upravljanja prostorom svakako je protiv izgradnje akumulacije u Kukuljanima. U ovom vremenskom razdoblju njezina gradnja isključivo je teoretskog tipa, a vjerujemo da će se s godinama u potpunosti ukloniti iz prostornog plana naše zajednice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske, ističe načelnik Marčelja.


Javno izlaganje plana održano je u Dražicama


Dodaje kako je jedan od razloga donošenja ovih izmjena i sanacija Dubine, nekadašnje šljunčare i prenamjena prostora za smještaj solarnih elektrana.


– U sadašnjem prostornom planu na tom je prostoru planiran golf teren. Bio je to projekt kao dio tadašnje strategije Republike Hrvatske. Značajni pomaci po tom pitanju nisu učinjeni. Bez kvalitetnog upravljanja prostorom ne možemo se razvijati. Želimo se okrenuti obnovljivim izvorima energije. Vodozaštitno smo područje, stoga postoje mnoga ograničenja koja moramo uzeti u obzir i smatramo da je solarna elektrana jedino što je primjereno za tu veliku i neizgrađenu površinu. Također, imamo mnogo zahtjeva sumještana koji su se u međuvremenu nakupili, jer dulje vrijeme nije bilo cjelovitih izmjena. Stiglo je više od sedamdeset zahtjeva sumještana. Nastojali smo da se svima izađe ususret i da se prihvate svi zahtjevi koji su zakonski mogući, zaključuje načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja.


Robert Marčelja / Snimila Ana Križanec