DANI SLAVONIJE

Središte Rijeke zamirisalo po slavonskim delicijama

Slavica Kleva

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Udruga branitelja proizvođača Panonija ponudila je i ove jeseni raznovrsne proizvode - od kulena, čvaraka, panceta, kobasica, zimnice... pa do rakije koja štiti od »korone«, ali i drvene galanterije



RIJEKA – Rijeka i Slavonija se vole. To vam mogu jamčiti, ne samo zato što gostujemo osmu godinu zaredom kod vas, nego što se i mi uvijek iznova potrudimo ponuditi ono najbolje slavonsko, kaže nam Pavo Baotić ispred vlastitog mirisnog štanda prepunog finih mesnih delicija.
A kako zaobići kulen, čvarke, ploču pancete ili dobru suhu slavonsku kobasicu?


Odlično prihvaćeni


– Osim što sam predsjednik Udruge branitelja proizvođača Panonija koju smo osnovali 2013. godine, želio sam da se svi naši branitelji i njihove obitelji okupe oko zajedničkog cilja, registrirati proizvodnju slavonskih proizvoda i delicija, meda, sira, vina, voćnih rakija, izrade tradicijskih rukotvorina, zlatoveza… Mislim da smo uspjeli, jer kad sam prije osam godina gradu Rijeci ponudio suradnju, tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel je ideju objeručke prihvatio. Danas imamo dva puta godišnje susrete, jesenske Dane Slavonije u Rijeci, te proljetne susrete koji se odvijaju pod motom »Domaće je domaće«, kaže nam sugovornik Baotić.


Dodaje kako ih je nekada 25, a nekada 32 proizvođača, koji su tu kako bi promovirali slavonske delicije i slavonski čobanac.




– A ono što je najvažnije, prihvaćeni smo kao pravi Fiumani. Natječemo se tko će biti bolji, kroz smijeh nam kaže Baotić, dodajući da je iza njih niz uspješnih sajamskih manifestacija diljem Hrvatske, od Malog Lošinja, Crikvenice, Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Vodnjana, Zagreba….


I jučerašnja ponuda bila je raznovrsna, svatko je mogao naći nešto za sebe.


Boris Pogorelec dolazi iz Kotoribe. On i cijela obitelj proizvode drvenu galanteriju, daske, kuhače, ribeže, sita za prosijavanje brašna, valjke za mijesiti kruh….


– Iako uglavnom radimo za firme, volimo doći u Rijeku na sajam i dolazimo već osam godina, kaže nam Boris. Na njegovom štandu pleteni bocuni od 5 litara za 150 kuna, oni od 10 litara imaju cijenu 200 kuna. Valjak za njoke može se nabaviti po 70 kuna, košare izrađuju od vrhove šibe, daske od bukve i lipe. Pitamo koja je razlika, pa nam Boris objašnjava da bukva nema tanina i tvrdo je drvo, dok je lipa meko drvo, podatna za izradu velikih dasaka, tacni jer se ne »izvitoperi«.


Rakija protiv korone


Na nedalekom štandu »gutljaj« rakije 10 kuna, i to one prave slavonske, protiv »korone«. Objašnjava nam Vojislav Marjanović iz OPG-a Marjanović iz Đakova da su od samih početaka u Rijeci te da nude, provjereno, odlične sirupe od bazge, aronije, višnje i koprive, ali i vrhunske domaće rakije.


– Ova je rakija pakirana kao vrećica »šampona« spontani odgovor na pandemiju, kaže nam.


– Ne znam što očekivati od jeseni, urod je dosta slab. Najprije smo zbog poplava kasnili s usjevima, onda je došla suša pa tuča, požalio nam se Božidar Kušt iz OPG-a ĶKušt iz Svetog Ivana Zeline.


– Evo, donijeli smo prvu zimnicu, u nedjelju je zgotovili, paprike punjene zeljem i prvi ajvar. Ali povrće je slabe kvalitete, jedino nam preostaje prerada, kaže Kušt, kod kojega je domaći ajvar – veliki 35 kuna, mali 20, ukiseljena kapulica 25 kuna, sirevi s vlascem, paprikom, mediteranskim biljem po 60 kuna.


– Žalostan sam, to nije kaj je nekad bilo… Ne mrete ni popričati s čovjekom, maska, nije to to, objašnjava Božidar.


– Obožavam ovu bijelu pancetu, takozvanu sapunaru od crnih svinja, kaže nam jedan od kupaca koji je došao ciljano s unukom kupiti suha rebra i pancetu. A dok smo mi napravili đir, kuhar Antun Tićac, u Domovinskom ratu diverzant, danas okružen kotlićem, sve je pripremio za ponuditi pravi slavonski čobanac.