RIJEKA – Nakon što se prije točno godinu dana digla prašina oko preimenovanja Muzejskog trga u Trg Riccarda Zanelle ispred Guvernerove palače – još jedan takav slučaj izazvao je negodovanje.

Ovog puta riječ je o prijedlozima MO Srdoči da neke ulice tog dijela Rijeke nose nazive svetaca – Alojzija Stepinca, Miroslava Bulešića, Leopolda Mandića. Među prijedlozima našlo se ime i jedne hrvatske književnice i novinarke – Marije Jurić Zagorke, ali ona nije problem.

Samovolja?

Uglavnom, svecima bi se imenovao neimenovan i još neizgrađen prostor Srdoča, osim u jednom slučaju – Ulice Dražice. U njoj se trenutno dovršavaju radovi na izgradnji višestambenih zgrada, tzv. investicija Martinkovac, a za nju Odbor predlaže novu adresu – Ulica blaženog Miroslava Bulešića. Poveznica te osobe s Rijekom jest ta što župna crkva sv. Križa posjeduje njegovu relikviju.

No, neki građani neće »mali Vatikan« na Srdočima. Kako su prenijeli neki portali, o svemu tome navodno postoji i peticija »samoorganiziranih stanara iz Ulice Dražice 138«. Kao opciju za tu lokaciju oni vide pak neko drugo ime – ono književnice Ivane Brlić Mažuranić.

S ovim reagiranjem je upoznat i Odbor za mjesnu samoupravu, koji je jučer raspravljao o tim prijedlozima.

– Potaknuti medijskim natpisima o prijedlogu naziva novih ulica na području Mjesnog odbora Srdoči, kao predstavnici suvlasnika zgrada koje se nalaze na spomenutoj lokaciji za koju je predviđeno mijenjanje, odnosno dodjela novog imena, izražavamo svoje nezadovoljstvo i zabrinutost jednostranim postupanjem članova Mjesnog odbora Srdoči, a koji prilikom donošenja odluke o prijedlogu naziva ulica i zgrada nisu o istome upitali za mišljenje stanovnika spornog područja, odnosno suvlasnike zgrada koje bi promjenom ulica bile obuhvaćene, navodi se u toj peticiji, koju su objavili prekjučer neki riječki portali.

– Budući da su nekretnine koje se nalaze u predmetnoj ulici privatno vlasništvo, igrom slučaja najvećim dijelom građana i poreznih obveznika grada Rijeke, molimo da se naš prijedlog o imenovanju ulica ne svodi na provođenje samovolje pojedinaca ili skupljanje političkih bodova, već da dodjelom novih naziva ulica Rijeka iskazuje poštovanje i priznanje npr. hrvatskim književnicama poput Ivane Brlić Mažuranić, Marije Jurić Zagorke ili Vesne Parun i pri tome uskladi nazive ulica s postojećim nazivima ostalih ulica na području Srdoča, prenosi se dalje.

Jednoglasni MO

Komentirajući ovaj slučaj predsjednik MO Srdoči Marino Srdoč Prpić rekao nam je da po njemu ne postoji nikakva peticija jer ju oni nisu dobili te da je ovo »politička igra«. Ni sam ne zna otkuda cijela ta strka. I dio »stanari Ulice Dražice 138« bode u oči, kada zgrade još nisu naseljene.

– Peticiju nije dobio ni Odbor za mjesnu samoupravu, veli nam Marino Srdoč Prpić. Nadalje, istina je da je za neke dijelove MO Srdoči dao spomenute prijedloge. Ali to nije bila pojedinačna odluka, kako se navodi, već jednoglasna odluka Vijeća MO-a koji se sastoji od pet članova – tri su člana iz HDZ -a, a dva su člana iz PGS/SDP -a. Nadalje, kada je riječ o imenu Ulice Dražice koja je jedina izgrađena – tu se ionako radi o privremenom rješenju, odnosno zbog gradnje objekata lokacija je morala imati neki naziv, i investitor je s time bio upoznat, zaključio je naš sugovornik.

Velika stvar

Prema izjavi predsjednika Odbora za mjesnu samoupravu Josipa Ostrogovića, od svega što je jučer bilo na meniju prošlo je samo jedno ime – ono Marije Jurić Zagorke. Ostalo nije. Kako smo saznali, glasalo se podijeljeno, a dodaje da ime Ivana Brlić Mažuranić čak nije ni bilo na dnevnom redu. Marija Jurić Zagorka trebala bi biti adresa za sjeverni dio Srdoča, koji je još šuma. Možda za neke i nije neka velika stvar – ali to je prva »ženska adresa« na tom području.

– Time smo iscrpili sve mogućnosti jer za nekoliko mjeseci radit će se popis stanovništva i više se ne mogu mijenjati nazivi ulica, odnosno neće biti više novih imenovanja – sve do lokalnih izbora kada će nadam se lakše dolaziti do preimenovanja. Na ovome smo radili godinu i pol dana i sada smo opet na početku, izjavio je Josip Ostrogović.

Osvrnuo se i na slučaj misteriozne peticije te dodao da sve što je po tom pitanju ovo tijelo dobilo su dva e-maila, od kojih jedan sadrži tri imena.

Zaključno, tresla se brda – rodio se miš. Ime Dražice za sada ostaje, iako se vrlo lako može dogoditi da u jednom trenutku dođe do izmjene. To će za stanare značiti samo jedino – ekstra trošak, budući da to iziskuje promjenu osobnih dokumenata.

Sadržajan Fond riječkih imena

Da bi se neki prijedlog za imenovanje ulica, odnosno trgova, našao na dnevnom redu Odbora za mjesnu samoupravu, on mora biti uvršten u tzv. Fond za imenovanje neimenovanih prostora. Riječ je o dokumentu koji se vodi od 2004. godine i trenutačno sadrži stotinjak imena (pojmova).

Spomenuta lista je, reklo bi se, sadržajna. Ima tu svega i svačega – od osoba ili pojmova koji nisu vezani za ovaj grad, pa do onih koji su ga promovirali, zadužili – bilo u političkom, povijesnom, sportskom ili nekom drugom obliku.

Izdvajamo samo neke – Franjo Tuđman (predsjednik), Roberto Bartini (ruski dizajner), Igor Emili (riječki arhitekt), Luigi Osojnak (poduzetnik, financijer autonomne stranke), Aldebrand Petrina (lošinjski kapetan), Michele Maylander (riječki političar, autonomaš), Antonio Grossich (pokretač riječkog iredentizma), Ulica esperanta, Baltazar grad, Poginulih pripradnika Armade, Lavoslav Ružička (kemičar, nobelovac), Dunja Rihtman-Auguštin (etnologinja), Izidor Kršnjavi (povjesničar umjetnosti), Nedeljko Fabrio (književnik)…
Pisane prijedloge za uvrštenje pojmova, odnosno imena osoba u Fond imena može podnijeti široki krug predlagatelja i to mogu biti udruge, grupe građana, vijeća mjesnih odbora, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, političke stranke i vjerske zajednice, ustanove i druge pravne osobe, članovi Gradskog vijeća, gradonačelnik. No, u bazu ulazi samo ono za koje se procijeni da je valjano obrazloženo i argumentirano te za koje je dostavljeno dovoljno podataka u kontekstu kvalitete i sadržajnosti.

Ako na sjednici Odbor prihvati prijedlog, onda to sve ide dalje u proceduru prema Gradskom vijeću, na potvrdu.