Sveučilište u Rijeci nedavno je dobilo potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u prijavi Zajednice znanja i inovacija za područje vodnih, morskih i pomorskih sektora i ekosustava (»Pomorski ZZI«) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (ETI) u sklopu programa Obzor Europa. Radi se o jedinstvenom projektu po visini financiranja, ali i samog trajanja, koji bi trebao snažno pozicionirati Rijeku i Kvarner u pomorskom prometu.

Kako objašnjava rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, ETI je neovisno tijelo EU-a, kreirano kako bi osnaživalo europski inovacijski potencijal kroz povezivanje visokog obrazovanja, istraživanja i poslovnog sektora, a s ciljem nalaženja rješenja za goruće globalne izazove.

– Do sada je, od 2010. godine, uspostavljeno i pokrenuto devet Zajednica znanja i inovacija za devet globalnih izazova među kojim su, primjerice, klima, zdravlje, hrana, digitalna tranzicija, kultura i drugi. Ekspertni tim Europske komisije uskoro će objaviti dokument u kojem će biti adresirani izazovi vezani uz temu vode i novu zajednicu znanja i inovacija. Tema je široka i uključuje izazove vezane uz more, oceane i rijeke, resurse pitke vode, utjecaj klimatskih promjena poput primjerice poplava, erozija obala i podizanja razine mora, do općenito upravljanja plavom ekonomijom u različitim aspektima od transporta i luka do tema energije i digitalizacije sektora vezanog uz vode. Svaki projektni prijedlog trebat će ponuditi svoj okvir za nalaženje rješenja. Svrha pokretanja Zajednica znanja i inovacija u različitim područjima je stvaranje kapaciteta za strukturno i sustavno rješavanje tih velikih izazova za EU. Kao optimalni okvir za rješavanje globalnih problema nametnuli su se inovacijski ekosustavi, odnosno partnersko rješavanje unutar trokuta obrazovanje – istraživanje – poslovni sektor, a uz potporu ostalih dionika posebice lokalne, regionalne i nacionalne uprave i civilnog sektora. Ovaj sustav zajednica znanja i inovacija već sada okuplja gotovo 2.500 partnera iz svih ovih sektora diljem EU-a i na jedinstven način implementira ideju europskog zajedničkog i kolaborativnog rješavanja problema. Radi se o jedinstvenom projektu i po visini financiranja i trajanja projekta. Radi se o visini podrške od 150 milijuna eura, a period sufinanciranja je 15 godina, nakon čega bi uspostavljena zajednica trebala nastaviti samostalno funkcionirati kao središnji sustav za određenu temu na razini EU. I u tom smislu ovo je najzahtjevniji projekt unutar EU programa Obzor Europa.

Savršeni ‘momentum’

Što bi dobivanje projekta značilo za Kvarner i cijelu regiju?

Arhiva NL

– Kvarner ima savršeni ‘momentum’ za ovaj projekt. Mislim pritom na niz okolnosti koje su se poklopile, a koje stvaraju priliku koja se pojavljuje jednom u stotinu godina i ima dugoročni utjecaj i potencijal održivosti. Prije svega, mislim na intenzivan razvoj pomorske infrastrukture i izgradnju Rijeka Gateway terminala koji je ključna podloga razvojne nadogradnje, posebno uz sada realističnu perspektivu daljnjeg razvoja Rijeke na tri prometna koridora. Nedavno pokrenuta inicijativa Europskog parlamenta i nova strategija europskih luka koje potiču ujednačeni razvoj manjih gradova luka, a ne samo Antwerpena i Rotterdama, stvara povijesni trenutak za snažno pozicioniranje Rijeke u pomorskom prometu. Druga presudna okolnost su opet povijesno jedinstvene internacionalne investicije u maritimni sektor i plavu ekonomiju, dolazak i uspješan rad renomiranih europskih tvrtki poput Lürssen grupe, CMA CMG Croatia, Maerska, Kongsberga i drugih koja svjedoči o relevantnosti i potencijalu Kvarnera upravo u ovom području. Treći ključni element je uspostavljena inovacijska i projektna klima na Sveučilištu u Rijeci, a vezano uz pomorski sektor. Pored sjajne tradicije istraživanja, obrazovanja i inovacija u pomorstvu, ovaj sektor doživljava veliki inovacijski zamah, posebno na Tehničkom, Pomorskom i Građevinskom fakultetu gdje imamo europski relevantnu ekspertizu ne samo u području brodogradnje i projektiranja brodova i pomorskom prometu, već i ekspertizu u pitanju zelene i digitalne tranzicije, energije vodika, okolišnog inženjerstva, hidrotehnike i druge. Naša komparativna prednost ovog trenutka su naše snažne istraživačke i strateške suradnje s drugim europskim sveučilištima iz mreža YUFE i YERUN, čime unosimo u projekt ogroman partnerski potencijal. ‘Momentum’ Kvarnera o kojem govorim stvara i odgovornost javnih institucija, uključujući i Sveučilišta, da ga prepoznaju i iskoriste na najbolji mogući način za regionalnu transformaciju cilj koje je povećanje otpornosti i održivosti u globalno iznimno izazovnom društvenom trenutku, a sve dakako za dobrobit građana.

Dobivanje potpore dvaju ministarstava tek je prvi korak prema cilju da Hrvatska postane centar znanja i dio zajednice Europskog instituta za inovacije i tehnologiju?

– Za nas je ključna podrška ministarstava i obojice ministara, Olega Butkovića i Radovana Fuchsa, koja bi u narednom periodu trebala prerasti u podršku drugih ministarstva i Vlade jer se ovako veliki projekt ne može realizirati bez uvrštavanja ove teme u strateške nacionalne prioritete i okupljanje svih nacionalnih dionika u trokutu istraživanje-edukacija-industrija. I mi kao i druge zemlje, poput Portugala ili Danske koje su također najavile da su u pripremnim fazama za pomorski ZZI, za uspješnu prijavu trebamo dobiti najveću moguću podršku na nacionalnoj i EU razini. Podrška koju smo dobili od potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice te veleposlanice Irene Andrassy iz Stalnog predstavništva RH pri EU od neprocjenjivog su značaja za daljnje zagovaranje i razvoj projektne prijave. Također, podrška i informacije naših europarlamentaraca su nam od velike važnosti. Drugim riječima, upravo zato jer projekti ove razine ne uključuju samo ekspertizu u izradi projektne prijave, već stvaranje snažne mreže partnera i izgradnju internacionalne reputacije, naši prvi sljedeći koraci vezani uz komunikacije i uspostavljanje partnerske mreže koja može najbolje odgovoriti na tematske izazove.

Najambiciozniji projekt

To će biti prvi ETI projekt u Hrvatskoj. Zbog čega do sada nije dobiven niti jedan takav projekt?

Ilustracija iStock

– Pretpostavljam da je to velikim dijelom upravo iz razloga koji sam navela, radi se o iznimno kompleksnom poduhvatu koji osim zahtjevne stručnosti u sadržajnoj pripremi prijave, traži podršku nacionalnih i europskih tijela i institucija te stvaranje snažnog internacionalnog konzorcija. Ovo je najveći projekt unutar EU programa Obzor Europa, gdje još uvijek kao država članica Hrvatska ne postiže rezultate i ne povlači sredstva koja bismo željeli. Treba imati na umu da je ovo najambiciozniji projekt u koji se možemo upustiti, koji traži odvažnost, motivaciju, angažman, ali i financijska sredstva za pripremu. Znamo da se pripremaju i zemlje poput Danske i Njemačke koje imaju puno jači inovacijski potencijal i poziciju u EU-u. Hrvatska je ovog trenutka prema Pokazatelju inovacijskih rezultata (Innovation Scorecard) u četvrtoj kategoriji tzv. rastućeg inovacijskog potencijala, što znači da ulazimo u utakmicu s daleko snažnijim konkurentima. Vjerujem da je i to nešto što može obeshrabriti jer je izvjesno da ćemo mi trebati uložiti i dodatni napor. No, stav je svih nas u inicijalnom timu da imamo energiju, ambiciju i da ne možemo pobijediti ako uopće i ne pokušamo. Naravno da smo, s obzirom na sve navedeno, vrlo realistični i paralelno razvijamo rezervne scenarije u slučaju da naša prijava ne bude dobitna. To uključuje mogućnost da budemo kolokacija druge projektne prijave što bi također bio uspjeh jer u Hrvatskoj nema još niti jedne kolokacije. Imamo i druge rezervne scenarije jer već samo pokretanje ovakvog ‘stroja’ donosi dobit u vidu partnerske mreže za druge buduće projekte i inicijative. Ukratko, bilo u formatu sjedišta Pomorske ZZI, ili kao njegova kolokacija, ured ili regionalni centar, Kvarner će zasigurno 2030. godine biti europskim i nacionalnim središtem plave ekonomije.

Do sada ste dobili potporu ministarstava, lokalne zajednice, Grada i Županije, a uključili su se i Lürssen Design Kvarner te Maritime Center of Excellence Kvarner. Planirate li pridobiti još neke dionike iz privrede?

– Sveučilište u Rijeci i Lürssen Design Center Kvarner/Maritime Center of Excellence plodno surađuju na nekoliko zahtjevnih i financijski velikih projekata poput Sjevernojadranske doline vodika, Inno2mare, ZAES-a i drugih u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna eura. Važan rezultat naše dosadašnje suradnje je osnivanje Maritimnog inovacijskog klastera, koji se pokazao vizionarskim potezom jer mi sad već imamo istraživačke institucije i tvrtke uključene u ovaj pravni entitet. Ključna nam je i tada bila podrška Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, kao što je i za ulazak u Pomorsku ZZI. Osim Sveučilišta sa svojim fakultetima u području tehničkih znanosti, jezgru projekta čine zasigurno istraživački najintenzivnije institucije u Hrvatskoj, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković. Već su mnoge druge tvrtke i ustanove iskazale pismom namjere volju za uključivanjem, poput primjerice tvrtke Maersk i Lučke uprave, a razgovaramo i s drugim potencijalnim partnerima s Kvarnera, ali i cijele Hrvatske i EU kako bismo najbolje pokrili sve potencijalne izazove koje će Europska komisija odrediti kao prioritete. Ovog trenutka smo u intenzivnim pregovorima s partnerima iz znanosti i industrije iz Njemačke, Belgije, Italije, Portugala, Norveške i Danske.

Foto Marko Gracin

Suradnja sektora

Je li to prilika i za premošćivanje jaza između istraživačkog i privrednog sektora?

– Apsolutno. To je jedinstveni, najbolji i financijski najizdašniji okvir koji EU nudi za premošćivanje jaza i uspostavu suradnje između sektora, eliminiranje predrasuda jednih o drugima i nalaženje kontekstualno najboljih modusa suradnje. Cilj Pomorskog ZZI je osnažiti i transformirati europsku vodnu i plavu ekonomiju u smjeru otpornosti i održivosti kroz transnacionalni EIT Kampus koji mora osigurati rezultate u zajedničkoj edukaciji, istraživačkim projektima te društvenim i poslovnim inovacijama.

Koliko se ZZI naslanja na projekt »Dolina vodika Sjeverni Jadran«, u kojem je sveučilište također partner?

– Upravo je dobivanje i uspješnost tog projekta u visini od ukupno 25 milijuna eura s ukupno 37 partnera jedan od razloga koji nas je ohrabrio u razmišljanju o spremnosti i za veće inicijative poput ove Pomorske ZZI. U ovom projektu radi se o suradnji tri države – Hrvatske, Slovenije i Italije – koje su dale podršku udruživanju njihove industrije i sveučilišta kako bi se zajednički rješavalo pitanje zelenih energija, u ovom slučaju energije vodika. Vodik je još uvijek nedovoljno istražen i primjenjivan izvor čiste energije koji može imati ključnu ulogu u adresiranju klimatske krize, energetske sigurnosti i otpornosti ove regije. Postizanje održive i pravedne energetske budućnosti je krucijalni izazov, a istraživanja i inovacije vezane uz generiranje energije vodika ne mogu se rješavati na razini jednog fakulteta ili sveučilišta, pa ni više njih. Ne mogu se rješavati niti samo u istraživačkom sektoru, već je nužno uključivanje industrije i sektora poduzetništva koji definiraju potrebu i koji će ta rješenja implementirati. Ovaj je projekt fokusiran na upotrebu energije vodika u pomorskom transportu, ali dakako da je utjecaj inovacija daleko šire primjenjiv. Ovaj je projekt ogledni primjer kako su veliki iskoraci nemogući ako nemate podršku resornih ministarstava i Vlade, ali i lokalne i regionalne uprave i samouprave. Također, sadržaj i partneri vezani uz ovaj projekt su naša komparativna prednost i u prijavi Pomorske ZZI, jer je pitanje održivih resursa energije nezaobilazno i u plavoj ekonomiji.