NL arhiva
»Smokvarijska lista« predlaže da se radna zaravan gradilišta uz jamu Sovjak zatvori te da se ventilacijom i filtrima spriječi onečišćenje okoliša
Iz udruge ministru predlažu da zatraži prezentaciju tehničko-tehnoloških rješenja sanacije pošto je u ministarstvu pred konačnim donošenjem, nakon provedene javne rasprave, studija utjecaja sanacije jame Sovjak na okoliš.
U udruzi smatraju da je planirana organizacija gradilišta tijekom sanacije neprimjerena s obzirom na stanje u okolišu, da je riječ o »prerađivačkome naftnom pogonu na otvorenome«, uz rub Sovjaka. Ističu da bi predložena organizacija gradilišta bila prihvatljiva kad u krugu od 1000 metara ne bi bilo ljudi, a ima ih više tisuća.
Također smatraju da je studija po ponuđenim tehničkim i tehnološkim rješenjima prilagođena mogućnostima hrvatskih tvrtaka koje se koriste tehnologijama iz 20. stoljeća te da im je tako omogućeno da sudjeluju na međunarodnom natječaju za sanaciju.
»Smokvarijska lista« predlaže da se radna zaravan gradilišta uz jamu Sovjak zatvori te da se ventilacijom i filtrima spriječi onečišćenje okoliša.
U udruzi smatraju da tijekom vađenja mase iz jame mještanima koji žive u krugu od 100 metara treba osigurati privremeni smještaj te stalni nadzor kakvoće zraka dviju neovisnih institucija i središnju postaju za mjerenje kakvoće zraka s najmanje osam mjernih jedinica. Predlažu i da se osigura zvučno uzbunjivanje mještana u naseljima koja bi mogla biti ugrožena sanacijom.
U pismu ističu da »Smokvarijska lista« ne želi prihvatiti odgovornost za posljedice radova na sanaciji Sovjaka po rješenjima iz studije niti u tome sudjelovati, nego želi sanaciju po tehnološkim rješenjima iz 21. stoljeća, kojima neće biti ugroženo zdravlje i život ljudi.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pokrenulo je projekt sanacije negdašnjeg odlagališta otpada jame Sovjaka u Viškovu, a u rujnu 2015. održano je javno izlaganje o studiji utjecaja na okoliš te sanacije. U jamu Sovjak od 50-ih godina prošlog stoljeća odlagao se tekući i drugi otpad, ukupno oko 250.000 prostornih metara. Projekt sanacije procijenjen je na 365 milijuna kuna i sufinancirat će se novcem iz EU fondova.
Studiju sanacije izradio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao nositelj projekta sanacije, a prije izrade studije prihvaćena je jedna od ponuđenih inačica sanacije koja predviđa vađenje plutajućih ugljikovodika i katrana iz jame te njihov prijevoz i spaljivanje izvan Hrvatske.
