RIJEKA Kriza koja je najvidljivije eskalirala na Kirurškoj klinici Kliničkog bolničkog centra u Rijeci bit će privremeno riješena potpuno novim načinom rada za hrvatske prilike, poruka je tiskovne konferencije održane jučer u ravnateljstvu KBC-a Rijeka.

Da bi sačuvali smjenski rad i da ne bi značajnije povećali prekovremene sate, od početka ožujka na riječkom će se lokalitetu operirati u četiri umjesto u dosadašnje dvije operacijske dvorane.

To će smanjiti broj potrebnih anesteziologa, povećati broj operativnih zahvata i do lipnja ove godine u KBC-u Rijeka u potpunosti anulirati listu čekanja na kirurške zahvate, najavio je sanacijski upravitelj prof. dr. Herman Haller.

Operacijski stolovi

– Suosjećamo i ispričavamo se svim bolesnicima kojima su zahvati odgođeni i nisu mogli biti operirani, rekao je Haller, ali bili smo jednostavno suočeni s nepredvidivim problemima i okolnostima na koje nismo mogli utjecati. U to spadaju velike kiše koje su nam onesposobile dvije operacijske dvorane, a treća je sanirana dva tjedna pa smo ostali samo na jednoj operacijskoj dvorani. Potom, uvođenje smjenskog rada stavilo nas je pred proces prilagodbe koji će trajati najmanje šest mjeseci, a naš rad na tri lokaliteta, u zgradama od kojih su neke ruševne, prokišnjavaju i neki su nam se operacijski stolovi raspali, točnije, jedan je puknuo, doveli su do toga da Kirurška klinika cijeloj ustanovi ukaže na neke od bolnih točaka, problema, i na moguće korekcije problema, rekao je Haller.

Uz sanacijskog upravitelja zbog tih okolnosti žaljenje je bolesnicima zbog nastale situacije izrazio i predstojnik Kirurške klinike prof. dr. Tedi Cicvarić. Sada će se privremeno nastaviti raditi u smjenama od 8, 12 i 16 sati.

Privremeno, znači, do konca ožujka do kada vrijedi privremeni ugovor o financiranju s HZZO-om, a što će se tada dogoditi, nitko ne zna. Kakva će biti pozicija riječkog KBC-a, kakva će biti sudbina smjenskog rada, kakva bolničkog zdravstva u odnosu na najavljen i dolazeći master plan bolnica, sada je još nepoznato.

Događaji koji su izgledali incidentni, na koje su ravnateljstvu ukazali s Kirurške klinike, doveli su do novog razumijevanja situacije i njezina cjelovitijeg sagledavanja. Kirurška pak klinika zahvalna je ravnateljstvu da je probleme uvažila i podigla ih na razinu više, to jest na razinu cijele ustanove.

Pitanje bez odgovora

Veliki broj bolesnika s malignim bolestima, sposobnost da se opsegposla poveća i unatoč ovim okolnostima, i unatoč ograničenjima, i ohrabrenje bolesnicima da će im sva raspoloživa pomoć biti pružena na konferenciji su izrazili i pročelnik Zavoda za digestivnu kirurgiju prim. dr. Velimir Rahelić, pročelnik Zavoda dječje kirurgije na Kantridi doc. dr. Harry Nikolić, zamjenik predstojnika Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje prof. dr. Željko Župan, a konferenciji je prisustvovala i zamjenica sanacijskog ravnatelja prof. dr. Renata Dobrila Dintinjana.

Na pitanje o tome kako će pacijenti vraćeni kućama biti zbrinuti, odgovoreno je kako se o svakom od njih ponaosob vodi briga i oni će svi biti kontaktirani te uvijek poštujući prioritet najtežih osobito malignih bolesnika, svi će biti telefonski kontaktirani i zbrinuti. 

Novinarska pitanja o stanju opreme, odgovore su dobila u najavi ministra zdravlja da će to uskoro popraviti natječajima koji su u tijeku, potvrdio je Haller.

Pitanje novinara našeg lista o tome zašto cijela situacija nije prvo razmotrena, isplanirana i uvedena ako su joj rezultati tako sjajni kakvi se najavljuju, nego je prekonoć postala moguća nakon višestrukih upozorenja pa i incidenata, zapravo je ostalo bez argumentiranog odgovora.