Gradnja dvokolosječne pruge između Kopra i Divače užasno je skupa jer se oko 80 posto ove dionice nalazi u tunelima i zato postoji sve veći slovenski interes izgradnje drugog kolosjeka pruge Pivka – Šapjane, koja bi preuzela i dio tereta riječke luke
Usko grlo
– Naglašavamo da 70 posto prometa kroz luku ima krajnju destinaciju na tržištu središnje i istočne Europe, gdje je vrlo snažna konkurencija. Za Luku Kopar jedina je alternativa za prugu od Divače do Kopra stvaranje veze između Kopra i Trsta, gdje tek treba ispitati rizike. Trst – Kopar se snažno podupire od Italije, ali postoje strahovi u Sloveniji da će takvo povezivanje dvaju gradova umanjiti razvoj ostatka slovenske željezničke mreže, jer bi se i teret podijelio u smjeru sjevera preko Italije i Austrije, naveli su iz Luke Kopar.
Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić ističe kako se prate planovi konkurentskih luka na sjevernom Jadranu.
– Točno je da se u posljednje vrijeme sve češće predlaže suradnja i povezivanje luka u Trstu, Kopru i Rijeci. Ti prijedlozi posljedica su nove potencijalno snažne pozicije riječke luke nakon ulaska u EU, te nakon završenih i najavljenih velikih investicija u lučku i željezničku infrastrukturu. Pitanje je zašto nam s tim idejama nisu dolazili prije pet godina nego upravo danas. Mi smo danas u drugačijoj i bitno povoljnijoj poziciji, pa zbog toga treba pažljivo odvagnuti što nam pojedini prijedlozi donose, a što odnose, ističe Devčić.
Kako bi se bolje razumjeli slovenski problemi treba navesti da je željeznica usko grlo koparske luke i dugoročno ograničavajući element razvoja. Istovremeno je gradnja dvokolosječne pruge do Divače užasno skupa prvenstveno zbog trase, jer se oko 80 posto ove dionice nalazi u tunelima. Usporedbe radi treba navesti kako se vrijednost gradnje nizinsko-dolinske pruge od Rijeke do mađarske granice procjenjuje na 3 milijarde eura, što je otprilike duplo više od slovenskog projekta Kopar-Divača, iako je pruga u Hrvatskoj gotovo deset puta duža.
Dio problema nastaje i zbog nove situacije na tržištu, gdje se moraju uzeti u obzir okolnosti ulaska Hrvatske u EU zbog čega je sve teže nastaviti slovensku politiku odgađanja projekata prometne infrastrukture na pravcima koji vode prema Hrvatskoj, jednako kao i prema Italiji. I tu bi navodno uskoro moglo doći do promjena u slovenskim stajalištima o čemu bi do kraja ovog mjeseca trebali razgovarati i resorni ministri prometa, spomenuti Omerzel sa slovenske strane i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Taj sastanak može se promatrati i kao nastavak razgovora započetih na nedavno održanom sastanku na vrhu premijera Slovenije, Italije i Hrvatske.
Rijeka – Trst
Kad je riječ o prometnoj infrastrukturi za Hrvatsku su izuzetno važne nove, bitno kvalitetnije pregovaračke pozicije sa Slovenijom, koja će sve teže nastaviti odgađanje izgradnje autoceste Rijeka – Trst. Kod željeznice također postoje otvoreni problemi, pa tako i interes Hrvatske za gradnjom željezničkog koridora od Maribora do Krapine, koji bi skrenuo dodatne količine tereta iz Njemačke na 10. koridor, koji prolazi kroz Hrvatsku. Zanimljiv je i podatak da je pruga od Rijeke do Ljubljane 17 kilometara kraća, nego pruga od Kopra do Ljubljane, pa i zbog toga postoji sve veći slovenski interes izgradnje drugog kolosjeka pruge od Pivke do Šapjana, koja bi sigurno preuzela i dio tereta riječke luke, što bi opet ojačalo poziciju industrijske zone kod Ilirske Bistrice, a smanjilo atraktivnost investiranja u buduću Industrijsku zonu na Miklavlju u Hrvatskoj.
Pretresanje svih ovih tema uskoro će biti na dnevnom redu sastanka slovenskog i hrvatskog ministra, pa je stoga itekako zanimljivo vidjeti kako će koja strana trgovati i može li se postići kvalitetan dogovor za razvoj prometne infrastrukture u obje države. Jedan od prvih zahtjeva s hrvatske strane svakako bi morala biti izgradnja autoceste Rijeka – Trst za koju nedostaje svega 30-ak kilometara u Sloveniji, a po aktualnim planovima ne planira se graditi prije 2020. godine.
