Foto Marko Gracin
povezane vijesti
Izbori su ta drugi dan pa nikakovo čudo ča se ćutin kako Alisa va Zemlje čudesa. Naslišen si ti političari i mislin si – da oni zbilja veruju va to ča govore ale govore leh da govore? I tu ne bin izuzela ni jednu stranku. Se ih spravljan va isti koš va komu, po njihovemi besedami, teku leh med i mleko.
A to tekilo slatkoga naglo pojača va predizborno vrime. Zač ja bižin od toga medenoga koša kod vranić od tamjana? Zato aš ako neš ne podnosin je laž i obećanje ko se da, a ne ispuni.
Kako već iman fanj let teško da će me neki od teh zlatousteh prevarit. More bit za neke stvari i iman na hrbatu fanj let, a va glave nategnuteh pet, kako to uža reć moja mat, ma kada j’ politika, i kada su političari va pitanju, ta njoj ne drži vodu.
Zaspraven, bit ću najiskreneja i reć da ja na neki svoj zavrnut mod guštan kad dojde to predizborno vrime. Iman jedan bločić va ki zapišujen si ti biseri potencijalneh premijeri, ministri i saborskeh zapisniki. Za ovi izbori već san ga fanj načrčkala.
Intanto, nedelja njin je bila radna. Mogla bin reć i da su delali prekovremeno. Rabilo j’ listi predat Državnomu izbornomu povjerenstvu da ne bi bilo po onoj – kasno j’ opolne na mašu poć.
Kade su političari, tu su i novinari pa j’ čera bilo fanj toga za va bločić. Šjor Škoro, glavni od Domovinskoga pokreta va DIP je došal va pratnje tamburaši ki su kantali, a ča drugo leh njegove uspješnice – »Sude mi« i »Ne dirajte mi ravnicu«.
Imel je i zbor koga j’ činilo stotinjak simpatizeri. Ne znan je se on vodil z onun »tko pjeva zlo ne misli« ale je pjesmun otel političkoj konkurencije reć – ja umen i pjevat, a ne leh govorit.
Ono ča j’ rekal je da će petoga sedmoga finit dvajset let duga vladavina »duapola HDZ-SDP« ale va prevodu – ki j’ bil gore sad će dole. Rekal je šjor Škoro i da ti duopolisti imeju leh jedan cilj, a ta je »nastaviti pljačkati Hrvatsku i omalovažavati hrvatske građane«.
Kod i to da on i njegov Domovinski pokret donose »nove i nepotrošene ljude koji želje preuzeti odgovornost za vladanje zemljom«. Da mi je znat kade j’ takove našal aš iman dojam, da leh ja i još par njih nismo sedeli va Saboru.
Konkurent mu, presjednik SDP-a i glavni od Restarat koalicije, šjor Bernardić čera se j’ bavil rodnin pariteton. Š čen? A to van je ono o jednaken broju ženskeh i muškeh na listami, va Saboru, more bit i va postelje, ne bin van znala reć niš opširnije o tomu.
Ono ča j’ Bernardić rekal je da SDP menja pravila nutar stranke i va stranačka tela uvodi skrozin za skroz rodni paritet. »Da bi bilo što promijenili, važno je da sami budemo dio promjene.
Zato smo uveli rodni paritet na naše liste, prvo na izborima za EU parlament, a sada i na izborima za Hrvatski sabor«, rekal je Bernardić. I sad ga ja kod pripadnica zapostavljenog i podcjenjenoga spola pitan – ča j’ važneje sposobnost ili spol?
Kvantiteta ili kvaliteta? Mane nikada ni pojidalo je neš ča j’ dobro načinil ili rekal muški ale ženska, kod i obrnuto. Mane su odvavek bila važna djela, a ne spol. I zaspraven se nikada nisan ćutila kod podčinjena, diskriminirana i slično.
More bit ja grešin, ma to j’ moje mišljenje kakovo god je da je. I dalje tvrdin da žensko mora imet sa prava kod i muško, kod i obrnuto, a to da ih na nekakovemi listami mora bit jednako, mislin da j’ glupost. Ako zavrede zač na listah ne bi bile se ženske, ale si muški?
Ma, za iskreno – briga me, saki ima pravo na svoje mišljenje. Ono ča j’ mane top događaj va ovo predizborno vrime je konačna pobjeda Krčani i seh nas ki Krk, ma i Cres i Lošinj nosimo va srcu.
Ljudi, nakon četrdeset let, čera od pol noći ne moramo više stat na naplatnemi kućicami Krčkoga mosta, leh pasat! Šjor Vasilić, saka čast! Domišljan se kako j’ prvi zahtjev poslan pred fanj let na atresu nadležnih instanci bil utopistički, ma mic po mic pa najprvo »fri« za Krčani, pa za gospodarstvenici z krčkun atresun, pa za seh.
I sad vas ja pitan – je važno je Vasilić muško ale žensko? Jedino ča j’ bitno je da je čovik ki voli svoj kraj i misli za svoj kraj. A i bajkeron i njihoven lipami čestitke i aplauzi. Krk je naš, a obećanja su – ona ka se ispunjavaju i ona ka se ne.