Ravnatelji četiriju ustanova sa sjedištem u Rijeci smatraju da će izmjenom zakona nastati paralelni sustavi koji će umanjiti dostupnost zdravstvene zaštite za pacijente te uvećati troškove upravljanja, dok su ravnatelji ustanova sa sjedištima u Opatiji, Crikvenici i na otocima isticali doprinos PGŽ-a njihovom razvoju
RIJEKA » Nakon što je župan Zlatko Komadina izrazio nezadovoljstvo prijedlogom izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, isto je na jučerašnjoj konferenciji učinilo i osam ravnatelja zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Primorsko-goranska županija. Konkretne primjere dali su ravnatelji četiriju ustanova sa sjedištem u Rijeci, koji smatraju da će izmjenom zakona nastati paralelni sustavi koji će umanjiti dostupnost zdravstvene zaštite za pacijente te uvećati troškove upravljanja, dok su ravnatelji ustanova sa sjedištima u Opatiji, Crikvenici, Rabu i Velom Lošinju uglavnom isticali doprinos PGŽ-a u njihovom razvoju.
– Kontinuiranim ulaganjem u zdravlje Primorsko-goranska županija je ostvarila sve preduvjete za stabilan sustav. Naše stanovništvo živi dvije godine više od hrvatskog prosjeka, a niti jedna naša ustanova nije otišla u sanaciju. Sve ovo govori da se moramo zalagati da zdravstvo ostane naše – istaknula je pročelnica županijskog Odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić.
Osim ovlasti koje županije imaju prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kako je podsjetila Malatestinić, one provode specifične mjere na otocima, popunjavaju zdravstvenu mrežu i daju koncesije za djelatnost zdravstva na svom području. Izmjenama zakona, taj bi dio trebao prijeći na Grad Rijeku ili druge jedinice lokalne samouprave u kojima djeluju pojedine ustanove.
Prema riječima ravnatelja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć PGŽ-a Davora Vukobrata, novi ustroj u slučaju ove ustanove duplirao bi kapacitete za jednu te istu djelatnost te bi se morali formirati Zavod za hitnu medicinu Grada Rijeke te Zavod za hitnu medicinu PGŽ-a.
– To bi ugrozilo našu dostupnost i ugrožena bi nam bila mogućnost preuzimanja hitnih pacijenata s otoka. Primjerice, Crikvenica više ne bi preuzimala rapske pacijente jer više na svom području ne bi imali riječki tim kao back-up. Bili bi ugroženi i građani Rijeke jer danas vanjske timove, dok su u administrativnim granicma Rijeke, po potrebi koristimo i za riječke slučajeve – kaže Vukobrat koji drži da bi nova reorganizacija stvorila svojevrsni berlinski zid u istoj djelatnosti.
Potpuna konfuzija
Ravnatelj Doma zdravlja PGŽ-a Boris Ritoša smatra da najavljeni zakon unosi potpunu konfuziju u zdravstvene ustanove koje u ovom trenutku ne znaju kako planirati svoje budžete za predstojeću godinu koja je za zdravstvo, s obzirom na najavljeni izlazak HZZO-a iz riznice, po tom pitanju vrlo zahtjevna.
– Naša je ustanova prije četiri godine prestala producirati višak rashoda, stabilni smo i konsolidirani, a svi poslovni procesi su centralizirani kroz središte u Rijeci. Devet ispostava izvan Rijeke pruža zdravstvenu uslugu, dok su svi ostali segmenti, poput naručivanja i nabave, centralizirani. Grad Rijeka čini 50 posto Doma zdravlja i svi resursi daleko su veći od onih koji se nalaze po drugim ispostavama. Isto vrijedi i za specijalističko-konzilijarnu zaštitu u kojoj 14 timova djeluje u Rijeci od sveukupno 19 timova. Bilo kakve promjene donijele bi nam skuplji sustav i narušile standard, rekao je Ritoša.
Problemi bi nastali i u mreži ljekarni, a to bi najviše osjetila mjesta u zaleđu i otocima. Ljekarne Jadran imaju šest jedinica koje djeluju izvan Rijeke i koje su, kako to objašnjava ravnateljica ove ustnove Silvana Jager, međusobno vrlo razdijeljene, ali su sve u blizini Rijeke koja ih povezuje. U slučaju njihovog izdvajanja vrlo upitan bi bio i njihov opstanak s obzirom da šest ljekarni izvan Rijeke radi s timom u sastavu: jedan magistar farmacije i jedan farmaceutski tehničar.
Indirektna šteta
– Ne znam kako bi se u tom slučaju mogli organizirati, primjerice, godišnji odmori. Mi trenutno zapošljavamo 26 magistra farmacije i sve fukcionira besprijekorno, pa čak uspijevamo i pojačati ljekarne izvan Rijeke u vrijeme turističke sezone. Osim toga, ljekarne u Klani, Šilu i Bakru financijski ne pokrivaju svoje područje i djeluju po principu solidarnosti i dostupnosti – rekla je Jager, podsjetivši da su Ljekarne Jadran objedinjene još 1975. godine upravo iz istih razloga.
Porukama se pridružio i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a prof. dr. Vladimir Mićović, poručivši da aktualni model koji je primijenjen na ujednačavanju ruralnog i urbanog dijela Županije treba proširivati, a ne dodatno fragmentirati.
Ravnatelji preostale četiri zdravstvene ustanove smatraju da će njihove ustanove izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi pretrpjeti indirektnu štetu te da u ovom slučaju ne bi trebalo biti presudno sjedište, već djelatnost. Složili su se da je Županija partner koji je zaslužan za njihov razvoj, što mnogima, poput Psihijatrijske bolnice Rab koju Zakon o otocima uopće ne prepoznaje a HZZO izdvaja najmanju cijenu za bolnički dan, bez takve pomoći ne bi bilo moguće.
