Kako dovesti zeleni život u gusto naseljena betonska naselja?
Kako Škurinjama betona ne nedostaje, ali ne nedostaje ni zelenog potencijala, u vidu balkona, okolice zgrada i zelenih džepova, bit će to pravi početak kretanja uzbudljivih ideja kojima se nastoji poboljšati kvaliteta života pojedinca
RIJEKA – Riječko naselje Škurinje tijekom travnja, svibnja i lipnja bit će mjestom cijelog niza aktivnosti s predznakom »zeleno«. Zasluga je to projekta »Kultura na balkonu«, podržanog programom Actors of Urban Change Zaklade Bosch, kojeg suradnički rade Udruga za urbanu regeneraciju Kuraž, Gradska knjižnica Rijeka i Rijeka 2020. Ciklus događanja otvara Cvijeta Biščević, koju opisuju kao nadahnutu, optimističnu i pozitivnu stručnjakinju za zeleni život u gusto naseljenim betonskim naseljima koja će u četvrtak, 5. travnja, u 18.30 sati u prostorima MO Škurinje, Save Jugo Bujkove 44, održati predavanje na temu permakulture za sve zainteresirane građane. Ulaz je slobodan.
– Kako vlastiti balkon ili prostor ispred portuna pretvoriti u pravu zelenu zdravu oazu? Stručnjakinja za urbanu permakulturu donosi originalno znanje i ideje u naselje Škurinje. Kako Škurinjama betona ne nedostaje, ali ne nedostaje ni zelenog potencijala, u vidu balkona, okolice zgrada i zelenih džepova, bit će to pravi početak kretanja uzbudljivih ideja kojima se nastoji poboljšati kvaliteta života pojedinca u naselju te imidž zone, napominju organizatori.
Napominju da urbana agrikultura, kao jedna od strategija urbane permakulture, dokazuje kako je uvođenje hrane u gradsko tkivo puno više od sadnje povrća na zapuštenim gradskim površinama ili na balkonima.
– Urbana agrikultura, kroz produktivne i jestive krajolike, objedinjuje ekologiju, ekonomiju, prostorno promišljanje, te potrebe zajednice za prostorom interakcije i kreativnosti. Kultiviranje hrane uspostavlja i osnažuje veze između biološke raznolikosti, društvene kohezije i prehrane, postavljajući tako temelje zdrave kulture i ekonomije, dodaju.
Predavačica je permakulturna dizajnerica i edukatorica s urbanističko-arhitektonskom pozadinom. Od 2012. godine istražuje praktična rješenja za održivu svakodnevicu koja mogu osnažiti pojedinca i ojačati socijalnu koheziju. Sudjelovala je u pokretanju nekoliko inicijativa za urbano vrtlarstvo, a posebnu strast razvila je prema kompostiranju i mikroorganizmima. Aktivno promiče unapređenje prehrambenog sustava kroz povećanje bioraznolikosti i regeneraciju krajolika, kako urbanih tako i ruralnih.