Oko 400 tisuća kuna vrijednost je svakog vozila, koja će uskoro biti raspoređena po ispostavama Zavoda u cijeloj županiji
RIJEKA Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije u centru grada Riječanima je predstavio šest novih vozila hitne pomoći. Vrijednost svakog vozila kreće se oko 400 tisuća kuna, a županijski Zavod za hitnu medicinu u sklopu ovog projekta Ministarstva zdravstva, potpomognutog kreditom Svjetske banke, trebao bi dobiti još tri ovakva vozila. Nakon registracije, vozila će biti raspoređena po ispostavama zavoda za hitnu medicinu u cijeloj županiji.
Prema riječima v.d. ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu dr. Diane Florini, zasad još nije dogovorena točna distribucija vozila po ispostavama.
– Raspodjela bi trebala biti primjerena opremljenosti na pojedinim našim lokalitetima, ali broju očekivanih intervencija na tim istim lokalitetima – kazala dr. Florini.
Nova su vozila, prema mišljenju dr. Diane Florini, u potpunosti opremljena za zbrinjavanje teških pacijenata.
– Riječ je o opremi koja je vrlo skupa. Primjerice, u vozilu se nalazi defibrilator sa svim modulima i operacijama. Tu su još jako dobar respirator, aspirator, pulsni oksimetar, oprema za imobilizaciju pacijenata te torbe za tehničare i liječnike. Stvarno smo zadovoljni razinom opremeljenosti novih vozila koja je kod nas u Rijeci uvijek bila na zadovoljavajućoj razini, no to se nije moglo reći za sve naše ispostave – objašnjava dr. Florini.
Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu istaknula je da medicinski timovi ove ustanove dosad nisu imali prilike raditi s Fordovim vozilima.
Ispostave u kojima vozila hitne medicinske pomoći već godinama zahtijevaju »zvjezdicu« više svakako su, kako navodi dr. Florini, Crikvenica, Mali Lošinj, Delnice, Vrbovsko i Rab.
Starost pojedinih vozila također je jedan od problema hitne medicinske pomoći. Procjenjuje se da bi interventno vozilo koje izlazi na teren kad je potrebno hitno zbrinjavanje pacijenta trebalo staviti izvan upotrebe za takve situacije kad prijeđe 100.000 kilometara ili maksimalno 150.000 kilometara.
Dr. Florini kaže da u pojedinim ispostavama Zavoda za hitnu medicinu PGŽ to nije slučaj. Kao primjer navodi ispostavu na Malom Lošinju gdje su, kako procjenjuje, neka od vozila zasigurno prešla više od 200.000 kilometara. Velika kilometraže vozila u udaljenim ispostavama, kako dodaje dr. Florini, stvara probleme u organizaciji hitne medicine pa se tako više puta dogodilo da riječka ispostava koristi svoj vozni park kako bi pomogla neku od udaljenih ispostava koja ima problema s tako starim vozilom.
