Viškovske socijaldemokrate unatoč izbornoj pobjedi čekaju nimalo lake četiri godine, a prva situacija s kojom će se morati uhvatiti u koštac je osiguravanje vladajuće, ili barem funkcionalne većine u Općinskom vijeću
VIŠKOVO Socijaldemokratska partija i poslije 20 godina nastavit će obnašati vlast u Viškovu, nakon što je Sanja Udović u dramatičnoj završnici drugoga kruga lokalnih izbora osvojila mjesto načelnice, nadmašivši svog protukandidata, HDZ-ovog Duška Brkića za 51 glas. Duško Brkić i HDZ tako su opet ostali kratkih rukava u borbi za mjesto halubajskog načelnika, iako je Brkić sad bio puno bliže pobjedi u izravnom srazu s dosadašnjom zamjenicom dugovječnog načelnika Gorana Petrca, nego što je to bio prije četiri godine kad se ogledao sa samim Petrcom.
Zbrajajući rezultate, jasno je da su viškovski SDP-ovci opet sigurno zaobišli političku »smrdljivu« bombu smetlišta Marišćina, kao što su i zadnjih deset godina na izborima uspijevali bez većih problema prebroditi temu gospodarenja otpadom i problem prvo deponija Viševac, a sad i novog, trećeg odlagališta otpada u Viškovu, nesretne Marišćine. Ta je tema na ovim lokalnim izborima zadobila konkretnu političku dimenziju, nakon višemjesečnih prosvjeda i upozorenja stanovnika na nesnosan smrad što se proteklog ljeta širio cijelom općinom i zapadnim dijelom Rijeke. Prosvjedi su kulminirali jesenskom višednevnom blokadom ulaza u smetlšte, ali taj je problem i dan danas ostao neriješen.
Bolja motiviranost
SDP-ovci su ponovo neokrznuti isplivali iz problema smrdljivih »bazena« najnovijeg halubajskog smetlišta, dok je Eko stožer, oko kojeg su se okupili istaknuti pojedinci Udruge Krizni eko stožer Marišćina, na lokalnim izborima osvojio tri vijećnička mandata. Dušku Brkiću podrška Eko stožera na koncu nije bila presudna da osvoji mjesto načelnika, iako je njihova potpora zasigurno bila zaslužna za to što je broj svojih glasača podigao sa 1.130 u prvom krugu, na njih 1.777 koji su mu dali svoje povjerenje ove nedjelje. Sanja Udović očito je u većoj mjeri uspjela motivirati svoje glasače na dolazak na biračka mjesta, a broj glasova podigla je sa 1.468 u prvom, na 1.828 glasova u drugom krugu. Podršku Sanji Udović izrazili su viškovski PGS i ARS, dio čijih se birača odazvao pozivu ovih dviju stranaka.
Drugi krug izbora za viškovskog načelnika održan je u uvjetima još slabije izlaznosti nego 19. svibnja, kad je na izbore izašlo samo 36,17 posto stanovnika s pravom glasa. Ove nedjelje na odlazak na birališta odvažio se samo 3.671 glasač, ili samo 29,34 posto od ukupno 12.510 građana s pravom glasa u općini Viškovo. Prije ovonedjeljnih izbora Duško Brkić poručio je da se ukupno 70 posto glasača u prvom krugu izrazilo za promjene, i protiv nastavka SDP-ove vlasti. Preksinoć je mogao samo izraziti razočarenje što 70 posto stanovnika Viškova nije nimalo zainteresirano tko obnaša vlast u općini, uvjetima nagomilanih razvojnih, infrastrukturnih i ekoloških problema, cijene eksplozivnog i jedinstvenog rasta broja stanovnika od čak 70 posto u posljednjem desetljeću.
»Mir u vijeću«
Viškovske socijaldemokrate unatoč ovonedjeljnoj izbornoj pobjedi čekaju nimalo lake četiri godine, a prva situacija s kojom će se morati uhvatiti u koštac je osiguravanje vladajuće, ili barem funkcionalne većine u Općinskom vijeću, gdje ni jedna politička opcija ne prevladava. Socijaldemokrati sa svojih šest vijećnika imaju doduše najviše mandata, ali su još uvijek za četiri glasa prekratki kako bi osigurali uspješan prolazak svojih prijedloga odluka na Vijeću. No, SDP se u sličnoj situaciji našao i prije četiri godine, a i tad su i bez formalne koalicije, u suradnji s HDZ-om, osigurali »mir u Vijeću« i siguran prolazak svojih odluka. U slučaju da viškovski HDZ sa svojih pet vijećnika ne uspije osigurati zaista široku koaliciju te na taj način prisili SDP-ovu viškovsku načelnicu na kohabitaciju, za računati je da će socijaldemokrati ponovo na neki način uspjeti osigurati funkcioniranje Vijeća u svoju korist. No, pitanje je koliko stranka koja obnaša vlast u općini punih 20 godina može biti zadovoljna sa situacijom u kojoj u uvjetima iznimno slabe izlaznosti osvaja jedva trećinu mandata u Vijeću, i to pojačana koalicijskim partnerima iz HNS-a, IDS-a i ZS-a.