Važnost redovitih i pravovremenih mamografskih pregleda, posebno se naglašava u listopadu koji je ove godine posvećen podizanju svijesti o raku dojke, najčešće maligne bolesti u žena. Kad je riječ o struci, nezaobilaznu ulogu, kako u ranom otkrivanju i liječenju ove bolesti, a tako i prevenciji, imaju radiolozi. Suradnja radiologa Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i Kliničkog bolničkog centra Rijeka uspješan je primjer profesionalne povezanosti dviju ustanova, što potvrđuju ravnateljica Doma zdravlja PGŽ-a dr. Emina Grgurević Dujmić i pročelnica Odjela za abdominalnu radiologiju i radiologiju dojke Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Rijeka prof. dr. Petra Valković Zujić.

– Prva škola mamografskog pozicioniranja pokrenuta je upravo na inicijativu djelatnika Kliničkog bolničkog centra Rijeka, s ciljem unapređenja znanja i vještina u području mamografskog pozicioniranja. Time je KBC Rijeka preuzeo vodeću ulogu u razvoju i provođenju edukacije, okupljajući oko sebe stručnjake različitih profila, uključujući i Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja koji je sastavni dio tima, uz radiologa i radiološkog tehnologa. Dom zdravlja PGŽ-a od samih je početaka aktivno uključen u program i danas čini njegov nezaobilazan dio. Zahvaljujući zajedničkom trudu, Škola mamografskog pozicioniranja i interpretacije mamografskog nalaza, postala je jedinstven edukacijski program u Hrvatskoj namijenjen kako radiološkim tehnolozima tako i radiolozima, s naglaskom na teorijska predavanja, interaktivne radionice i praktične edukacije. Posebnost ove suradnje jest sinergija tercijarne i sekundarne zdravstvene razine – KBC Rijeka i Dom zdravlja djeluju kao jedinstven sustav, usmjeren na poboljšanje kvalitete dijagnostike i skrbi za žene, bez obzira na to gdje obavljaju pregled, objašnjava Valković Zujić.

Minimalno zračenje

Rak dojke, kako podsjeća, nije bolest suvremenog društva – zapisi o njemu potječu još iz vremena starog Egipta, a danas se zna da je rano dijagnosticiran karcinom dojke gotovo u potpunosti izlječiv. Jedini način otkrivanja tumora u toj fazi jest radiološka pretraga – mamografija. Ona se izvodi u dvije projekcije svake dojke na posebno dizajniranom uređaju, uz minimalnu dozu ionizirajućeg zračenja. Programi organiziranog probira raka dojke u Europi provode se gotovo 40 godina, a istraživanja pokazuju smanjenje smrtnosti specifične za rak dojke i do 34 posto.

– Uloga radiologa u tom procesu stoga je presudna, upravo radiolog svojim stručnim znanjem omogućuje pravovremeno otkrivanje bolesti, što izravno spašava živote. Preventivnim mamografskim pregledima otkriva se i do 30 posto više tzv. preinvazivnih oblika raka dojke, koji se u potpunosti mogu izliječiti bez agresivnih onkoloških terapija. U Hrvatskoj je trenutno u tijeku deveti ciklus nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, koji obuhvaća žene u dobi od 49. do 70. godine. Mamografiju bi trebao očitavati radiolog specijaliziran za bolesti dojke, s iskustvom od najmanje 3.000 očitanih mamografija godišnje. Iako ultrazvuk nije zamjena za mamografiju u probiru, on predstavlja iznimno vrijedan dopunski dijagnostički alat, osobito kod žena s gustim žljezdanim tkivom dojki, gdje značajno povećava osjetljivost otkrivanja malignih promjena. Današnja medicina sve više ide prema personaliziranom pristupu, pa se i probir raka dojke prilagođava riziku pojedine žene. Osim mamografije, u žene s povišenim rizikom uključuje se i magnetska rezonancija dojki, a od 2022. godine u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj se MR dojki preporučuje i ženama s izrazito gustim žljezdanim tkivom svake dvije do četiri godine, ističe Valković Zujić.

Markacija tumora

U liječenju raka dojke radiolozi imaju ključnu ulogu u tri faze: u početnoj procjeni proširenosti tumora na inicijalnom MR-u, evaluaciji odgovora na liječenje kontrolnim MR snimanjem te u završnoj procjeni uspješnosti terapije po završetku kemoterapije. Također, priprema prije operacije i markacija tumora ne mogu se provesti bez radiološke kontrole te je radiolog neizostavan član multidisciplinarnog onkološkog tima, od ranog otkrivanja bolesti, preko praćenja terapijskog odgovora, do planiranja kirurškog zahvata i kontroli povrata bolesti.

Obje radiologinje ističu kako suvremenost i dostupnost dijagnostičke opreme u KBC-u Rijeka i u Centru za prevenciju i dijagnostiku kroničnih bolesti Doma zdravlja PGŽ-a u potpunosti zadovoljavaju aktualne potrebe. Primjerice, uz još brojna ulaganja u opremu za dijagnostiku dojki, jedno od najvrjednijih ulaganja KBC-a Rijeka u području ove dijagnostike jest nabava uređaja za kontrastnu mamografiju, tehnologije koja po dijagnostičkoj osjetljivosti doseže razinu magnetske rezonance, omogućujući još točnije i ranije otkrivanje tumora, a uređaj će početi s radom početkom iduće godine.

S druge strane, uređaj za kontrastnu mamografiju u Domu zdravlja PGŽ-a instaliran je 2021. godine i do sada je učinjeno oko 800 pregleda.

– Cijelo vrijeme smo dostupni kolegama u KBC-u u smislu edukacije i dijagnostike pacijentica koje su poslane od strane radiologije iz KBC-a. Zahvaljujući Primorsko-goranskoj županiji u postupku smo obnavljanja svih mamografskih uređaja u našoj županiji, dakle svih onih koji su već stari, tako da će žene iz cijele županije imati jednako vrijedne i suvremene uređaje. Do kraja godine u Centar za prevenciju i dijagnostiku kroničnih bolesti dolazi novi digitalni, najsuvremeniji mamograf, kao i najsuvremeniji ultrazvuk koji koristi visokofrekventnu sondu, ističe Grgurević Dujmić.

Predrasude i zablude

Međutim, unatoč sve većoj dostupnosti dijagnostičke opreme i informacija kao i dugogodišnjoj provedbi nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, radiolozi se i danas susreću s određenim predrasudama i zabludama među pacijenticama. Najčešće su to uvjerenja da je mamografija štetna zbog primjene ionizirajućeg zračenja, da je ultrazvuk bolja i sigurnija metoda, ili da magnetska rezonancija može otkriti sve tumore.

– Važno je jasno naglasiti da je mamografija zlatni standard za pregled dojki kod žena starijih od 40 godina. Riječ je o metodi koja je dokazano najučinkovitija u ranom otkrivanju raka dojke i jedina omogućuje uočavanje kalcifikacija – ranih znakova bolesti koji se ne mogu vidjeti ultrazvukom. Doza zračenja pri mamografiji minimalna je i višestruko manja od one pri drugim radiološkim pretragama, pa je rizik od štetnog djelovanja zanemariv u usporedbi s dobrobitima koje metoda donosi. Za žene mlađe od 40 godina, koje nemaju opterećenu obiteljsku anamnezu, simptome ili prethodne biopsije dojke, preporučuje se ultrazvuk dojki kao početna metoda pregleda. Magnetska rezonancija dojki koristi se u točno određenim indikacijama – prije svega za žene s visokim rizikom od razvoja raka dojke, kod kojih je rizik tijekom života veći od 20 posto. Izuzetno je važno da o svim ovim metodama s pacijenticama razgovara radiolog, koji najbolje razumije njihove prednosti, ograničenja i moguće lažno pozitivne nalaze. Otvorena i stručna komunikacija s pacijenticama ključna je u razbijanju mitova i poticanju povjerenja u preventivne programe. Kampanje kojima se potiče odaziv na mamografske preglede trebaju biti usmjerene na promicanje zdravlja i ranog otkrivanja bolesti, a ne na onkološke teme. Ključna poruka ženama mora biti jasna – tumor dojke u početnoj fazi moguće je otkriti jedino mamografijom, i upravo je to preduvjet uspješnog i potpunog izlječenja, poručuje Valković Zujić.

Uspješan pilot-projekt

Kako ističe Grgurević Dujmić, u našoj županiji se pilot-projekt ranog otkrivanja raka dojke počeo provoditi dvije godine ranije od Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke koji se provodi od 2006. godine.

– Pilot-projekt PGŽ-a ocijenjen je kao uspješan te je preslikan na nacionalni program. Također, danas u obje naše ustanove, KBC-u Rijeka i Domu zdravlja, žene u dobi od 40 do 48 godina, dakle one koje nisu uključene u probir, svoju prvu mamografiju mogu obaviti u roku od mjesec dana od naručivanja, naglašava Grgurević Dujmić.