Predstavljeni rezultati projekta VEPAR

Rizik od poplava veći zbog ljudskog djelovanja i klimatskih promjena

Marinko Glavan

Publikacije o smanjenju rizika od poplava / Foto V. KARUZA

Publikacije o smanjenju rizika od poplava / Foto V. KARUZA

Važno je djelovati na rano uzbunjivanje, gdje se može na vrijeme znati koji poplavni valovi dolaze, kako djelovati i kako se obraniti, rečeno je, između ostaloga, na konferenciji



 


RIJEKA – Druga godišnja konferencija »Projekta unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj – VEPAR«, održana je u Rijeci, u prostorima izvorišta Zvir, u organizaciji Hrvatskih voda i Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).


Dio aktivnosti


Na konferenciji je predstavljen dio do sada provedenih aktivnosti projekta VEPAR, koji je pokrenut s ciljem prevencije katastrofalnih poplavnih događaja, praćenja i uvođenja sustava rane dojave mogućnosti poplava na svim slivovima u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan 250 milijuna kuna, od čega je 85 posto sufinancirao EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto sufinanciraju partneri Hrvatske vode i DHMZ. Cilj je smanjenje rizika i šteta od poplava za najmanje sedam posto, u odnosu na sadašnje stanje. Na konferenciji su nazočili direktor KD-a ViK Andrej Marochini, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Elizabeta Kos te stručnjaci iz vodnoga gospodarstva.


  Projekt VEPAR vrijedan je 250 milijuna kuna / Foto V. KARUZA

Projekt VEPAR vrijedan je 250 milijuna kuna / Foto V. KARUZA




– Osim sušnog perioda, ove godine smo imali i poplave. Činjenica je da ovakve konferencije mogu dati savjete kako se obraniti u budućnosti od situacija koje su rezultat klimatskih promjena – rekao je domaćin konferencije Andrej Marochini.


Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako su klimatske promjene realnost, što pokazuju i vremenske prilike u zadnjih nekoliko mjeseci, kada je riječko područje, nakon dugotrajne suše pogodila značajna poplava. Filipović je, na otvaranju konferencije istaknuo i dobru suradnju s Hrvatskim vodama na velikim projektima koji znače očuvanje vodnih resursa.


Ekstremne pojave


Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović ovom je prilikom istaknuo važnost projekta, posebno u vrijeme kada se zbog globalnog zatopljenja, klimatskih promjena i ljudskog djelovanja događaju sve češće i intenzivnije poplave.


– Suradnjom Hrvatskih voda i DHMZ-a provode se mjere kojima se osigurava sistematizacija nedostajućih podataka vezanih za slivove, vodotoke, regulacijske i zaštitne vodne građevine, uređuje se sustav za hidrološko praćenje površinskih voda, uspostavljaju se sustavi za prognoziranje po ujednačenoj metodologiji za sve slivove u Hrvatskoj, izrađuje se studijska dokumentacija s analizama poplavnih rizika za specifična područja te se osigurava oprema za unaprijeđeno učinkovito djelovanje pri obrani od poplava, objasnio je Dujmović.


Projekt VEPAR izuzetno je važan za razvoj svih kapaciteta u Hrvatskoj, kako bi bili potpora osiguranju i povećanju sigurnosti društva i ljudskih života.


– U svijetu klimatskih promjena i sve učestalijih i ekstremnijih meteoroloških i hidroloških pojava moramo biti spremni kako bismo zaštitili naše društvo. Upravo je to uloga DHMZ-a, kao nacionalnog središta za motrenje vremena, klime, zraka i voda. Od projekta VEPAR očekujemo uspostavu prognostičkih i matematičkih modela za sve slivove naših rijeka u Hrvatskoj, što će sigurno biti jedan veliki iskorak i doprinos u sprječavanju i ublažavanju rizika od poplava, kazala je Ivančan-Picek.


Negrađevinske mjere


Jednako kao što su u obrani od poplava važni građevinski projekti, istaknula je Elizabeta Kos, tako su važne i negrađevinske mjere.


– To je ono što mi iz vodnog gospodarstva zovemo preventivna obrana od poplava gdje možemo djelovati na rano uzbunjivanje, gdje možemo znati koji poplavni valovi dolaze, kako djelovati i kako se obraniti. Teško je organizirati samu obranu od poplava ako ne znamo koliki poplavni val dolazi i koliki je vodostaj, kazala je Elizabeta Kos te najavila izradu novog plana upravljanja vodnim područjem za sljedeće šestogodišnje razdoblje.