Prostor u kojem je bila Tržnica Donja Vežica u Kvaternikovoj ulici postat će nova poslovnica Erste Banke. Vijest je to koju smo objavili u kolovozu, a ubrzo po njenoj objavi zamolili smo i za komentar riječku gradsku upravu, budući da je gradonačelnica Iva Rinčić ranije kao gradska vijećnica isticala problem s tržnicama u Rijeci, pa i one vežičke, budući da je tržna djelatnost na Vežici prestala još 2019., prema podacima gradske tvrtke Rijeka plus.

Gradsku upravu pitali smo za komentar gradonačelnice Rinčić, budući da je, na primjer u listopadu 2023. na svojoj internetskoj stranici komunicirala potrebu da se Grad Rijeka značajnije uključi u spašavanje tržnica. »Nije li upravo Grad trebao biti taj koji će ponuditi nova prometna rješenja (parking za kupce s tržnice), certificiranu ponudu i bolje uvjete za zakupce, umjesto što ih prepušta propadanju i konačno gašenju, kao što vidimo na Brajdi?« napisala je tadašnja oporbena vijećnica te problematizirala odgovor koji je tada dobila iz Grada Rijeke o analizama i podacima temeljem kojih je izrađen prijedlog o budućnosti riječkih tržnica.

– I dok čitamo te prazne, birokratske copy-paste odgovore, čekamo sudbinu riječkih tržnica. I s gorkim okusom obilježavamo njihov dan, poručila je Rinčić 21. listopada 2023.

Provedena anketa

I, ne možemo reći, nešto je nova gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Rinčić pokušala – provedena je anketa u kojoj su građani iznijeli prijedloge za modernizaciju riječkih tržnica, a u ožujku 2026. predstavljena je i analiza komunalnog sustava – temelj za modernizaciju i reorganizaciju prigodom koje je direktor Rijeka plusa Vlado Mezak istaknuo daljnji razvoj riječkih tržnica. U ožujku ove godine drugi paviljon riječke glavne tržnice dobio je novi sustav hlađenja i grijanja, za što je utrošeno oko 65 tisuća eura, znatno ekonomičnije nego što je Rijeka plus predlagao ranijim rješenjima. Prije mjesec dana, 11. kolovoza, objavljen je i javni natječaj za zakup prodajnih prostora na tržnici Zamet, što znači da se nešto ipak poduzima. Jasno, uskoro otvorenje očekuje i prvi paviljon riječke tržnice, koji postaje gastroteka.

No, u svemu tome nismo pronašli dugoročnu strategiju Grada Rijeke za upravljanje tržnicama, pa smo upit o tome poslali gradskoj upravi. U odgovoru Rijeka plusa i Upravnog odjela Grada Rijeke za komunalni sustav, gradsko redarstvo, sigurnost, mobilnost i okoliš, koji su nam tek ovih danas proslijedili iz Grada Rijeke, ističu da se tržnice na području cijele Republike Hrvatske suočavaju sa sličnim problemima kao i druge hrvatske tržnice te se pozivaju na Strategiju održivog razvoja hrvatskih tržnica 2022. – 2027. koju je Udruga hrvatskih tržnica objavila još u rujnu 2022. No, ističu i da problem prepoznaju te da nastoje pronaći način da se on riješi.

– Rijeka plus u prethodnom je razdoblju nastavio s daljnjim ulaganjima u tržnice te je drugi paviljon nakon dužeg niza godina opremljen potpuno novim sustavom grijanja i hlađenja, čime je problematika visokih temperatura u paviljonu riješena, a zakupci su dobili znatno poboljšane uvjete rada. U planu je i postavljanje novih kioska za cvijeće u tzv. Cvjetnoj ulici, postavljanje betonskih štandova umjesto drvenih stolova, kao i stavljanje u funkciju postojećih aluštandova. Do kraja godine planirano je i uvođenje videonadzora na području tržnica, čime će se dodatno unaprijediti sigurnost i kvaliteta korištenja tržnica, piše u odgovoru.

Problem radnika

Govoreći o anketi koju je Rijeka plus proveo u studenom 2025., navodi se da riječka tržnica i dalje visoko kotira među posjetiteljima, što pokazuje i spomenuta anketa.

– U kontekstu suvremenog, gotovo u potpunosti digitaliziranog načina života, rezultati anketa pokazali su da korisnici žele priču, a ne samo proizvod. Stoga je za vjerovati da će i revitalizacija prvog paviljona, koji postaje gastroteka, vratiti i privući nove korisnike na tržnicu, na kojoj su, u ovakvom konceptu, street food, piće ili dobra atmosfera itekako važni. Kao upravitelj, TD Rijeka plus može potvrditi da tržnice transparentno posluju, da se objavljuju natječaji, ulaže u tržnice te komunicira sa zakupcima. Trenutačno se razmatraju dodatne mogućnosti uređenja vanjskog prostora i određenih izmjena u samom planu prodajnih mjesta te nastavak ulaganja u ribarnicu i sanitarne čvorove u drugom paviljonu. Prostora za napredak uvijek ima, uz, naravno, potrebu poštovanja svih zakonskih regulativa i akata te sagledavanja mogućnosti u danim okolnostima, o čemu će Rijeka plus u suradnji s Gradom javnost pravovremeno obavještavati, piše u odgovoru.

Govoreći o strategiji upravljanja tržnicama, kažu kako problem u praksi zakupcima predstavlja i nemogućnost pronalaska i zapošljavanja radnika – prodavača na tržnicama, kao i prirodni odljev radnika i odlazak u mirovinu.

– Spomenuti problemi u poslovanju tržnica uočeni su i na razini Republike Hrvatske te su tako kao neke od najvećih prijetnji poslovanju tržnica uočeni rast siromaštva građana, dinamične promjene potreba potrošača te ekspanzija trgovačkih lanaca i bezgotovinskog plaćanja, piše u odgovoru.

Iako, dakle, neki koraci jesu poduzeti, zapravo ne možemo iščitati neke nove velike ideje i promjene. Stoga nakon čitanja odgovora čini se da možemo samo ponoviti riječi koje je Rinčić upotrijebila pišući o svom prethodniku Marku Filipoviću: »I dok čitamo te prazne, birokratske copy-paste odgovore, čekamo sudbinu riječkih tržnica. I s gorkim okusom obilježavamo njihov dan.«