Želite putovati avionom iz Rijeke direktno za New York? Mogu li vaši rođaci u Americi kupiti kartu a da ona bude isporučena vama u Rijeku? Treba vam povezani let za neko drugo odredište u SAD-u, hotelski smještaj? Nema problema. Točnije, nije bilo problema, jer u današnje vrijeme o takvom letu izravno sa Zračne luke Rijeka može se samo sanjati, ali prije više od četrdeset godina do Velike Jabuke moglo se stići direktnim letom, avionima Pan Americana, čemu svjedoči i oglas sa stranica Novog lista iz 1971. godine.

Rijeka je izravnu vezu s New Yorkom imala već prije više od stotinu godina, kada su brodovi i po šest puta tjedno polazili iz luke, među njima i slavna Carpathija, koja je plovila baš na toj liniji kada je njena posada spasila preživjele u havariji Titanica. No da je Rijeka imala i izravnu avionsku vezu s New Yorkom manje je poznato, iako su na toj liniji, vidljivo je iz davnašnjeg oglasa, letjeli tada najveći i najudobniji američki putnički zrakoplovi tipa Boeing 747, koji su putnike mazili »izabranom kuhinjom, zabavno-muzičkim programom na 12 kanala« i prikazivanjem dva filma tijekom leta.

Charter letovi

Letovi Rijeka – New York bili su iznimno popularni, kaže nam svjedok tog vremena, dugogodišnji direktor Zračne luke Rijeka Mario Pašćenko, danas umirovljenik, koji je upravo početkom sedamdesetih započinjao svoju karijeru na aerodromu.

Oglas sa stranica Novog list iz 1971. godine

– Ti su avioni bili uvijek krcati. Iako, treba naglasiti da je bila riječ o charter letovima, tijekom turističke sezone, a ne o stalnoj avionskoj liniji. Avioni su iz New Yorka za Rijeku letjeli direktno, a u povratku su slijetali na aerodrom Shannon u Irskoj, radi nadolijevanja goriva, zbog kratke piste na Krku, kaže Pašćenko.

Putnici na relaciji Rijeka – New York bili su ponajprije domaći ljudi koji su živjeli i radili u SAD-u, a odmor su dolazili provesti u rodnom kraju, ili njihova rodbina koja im je odlazila u posjet u Ameriku, objašnjava, ali avionima je dolazio i nemali broj američkih turista, prvenstveno zbog jednog razloga.

– Tada je u Haludovu bio Penthouse, i Amerikanci su dolazili ponajprije zbog toga. Sve se te stvari polako zaboravljaju, ali Haludovo je tada bilo zbilja jedan pravi hotel, s ponudom koja je mogla privući posjetitelje s druge strane Atlantika i oni su redovito dolazili, avionima koji su u sezoni slijetali jednom tjedno, kaže Pašćenko.

Imala je Rijeka, kaže, i redovitu liniju preko Atlantika, 1974. godine, kada se uređivala pista zagrebačkog aerodroma.

Dugogodišnji direktor Zračne luke Rijeka Mario Pašćenko / Foto Damir ŠKOMRLJ

– Najveći dio prometa tada je bio prebačen u Ljubljanu, ali i Rijeka je dobila manji dio. Među ostalim i liniju za kanadski Toronto, koja je također održavana u ljetnoj sezoni, kaže Pašćenko, direktor za čijeg mandata je ostvaren još uvijek rekordni promet na riječkoj Zračnoj luci od 170 tisuća putnika, 2006. godine.

Stvar novca

Rijeka prije Domovinskog rata se uvijek kretala oko brojke od 120 tisuća putnika, od čega je oko 25 tisuća bilo u tranzitu. Nakon rata, Rijeka je bila prva Zračna luka u Hrvatskoj koja je dostigla i prestigla svoj predratni promet. Riječ je o skromnim brojkama, ali one ipak nešto znače, no nakon toga aerodrom doživljava stagnaciju. Pitanje je može li Rijeka svoj promet povećati između ostalog i uvođenjem novih izravnih letova »preko bare«.

– Teško. Danas preko Atlantika lete uglavnom najveći tipovi aviona, a ako bi se letjelo nekim manjim, to automatski poskupljuje put. Sve je stvar novca. Iako, ništa nije nemoguće, ali za tako nešto trebalo bi se ozbiljno potruditi, ići tamo, animirati kompanije i turoperatore, a toga nema, zaključuje Pašćenko.