Stručnjaci se slažu: Rijeka ima velik turistički potencijal, no baš kao što je to učinila Barcelona, mora imati hrabrosti biti drukčija i na tome izgraditi svoju priču. Značajniji iskorak mogao bi se napraviti uz nekoliko arhitektonskih projekata koji bi bili nezaobilazne točke dolaska i obilaska turista u gradu
Rijeka je u prvih šest mjeseci ove godine imala jedan od najvećih indeksa rasta turističkog prometa. Tih 25 posto više noćenja ne bi se posramile ni druge destinacije. No što ustvari riječki turizam jest i na čemu se on temelji? Kada se govori o šturoj statistici, treba spustiti loptu na zemlju i reći kako je ostvareno oko 2 posto županijskog turističkog prometa te da je, primjerice, Lovran ostvario oko 90.000 noćenja, a Rijeka 62.000. Zagreb, kao urbana destinacija, u istom je razdoblju imao oko čak 666.000, a Pula 345.000 noćenja.
Na riječko su ostvarenje utjecala i događanja poput međunarodne izložbe pasa Cacib, no ne treba zaboraviti da je povećan i kapacitet u gradu. Lani je otvoreno nekoliko hostela, ove godine je počeo s radom još jedan, Lavanda na Zametu, a kontinuirano raste i broj kreveta u privatnom smještaju. No, Rijeka je i dalje tranzitni grad, u kojem gosti ostaju u prosjeku 2 dana, i to najviše mladi gosti. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da se u turiste ubrajaju i gosti koji u Rijeku dolaze na preglede, popraviti zube i slično. Zdravstveni, posebice dentalni turizam, dobrim dijelom je zaslužan za rezultate u predsezoni. Rijeka je zanimljiva jer je turistima nešto novo što tek trebaju otkriti, a tu je i vjerski turizam, odnosno Trsatsko svetište koje gosti rado pohode. Međutim, velikih turističkih projekata poput zadarskih Morskih orgulja, ali i planiranog Benčića – nema, iskorak je napravljen po pitanju plaža, dok primjerice putnički terminal praktički nije ispunio svoju pravu funkciju. Tim više što je s jednog kruzera na godinu, Rijeka spala na nijednog.
Veliki potencijal
Govoreći o tome što Rijeka kao turistička destinacija jest, a što može biti, Neda Telišman Košuta s Instituta za turizam u Zagrebu, koja je radila na Strateškom marketinškom planu Kvarnera, kazala je kako je turistički potencijal Rijeke vrlo velik. Iako je ovaj grad proteklih desetljeća turistički bio zanemarivan i percipiran kao industrijski, dok je turističko središte oduvijek bila susjedna Opatija. – I »sama sebe« Rijeka je percipirala kao neturistički grad, reći će stručnjakinja Instituta, navodeći kako su sliku o Rijeci proteklih godina počele mijenjati manifestacije, odnosno kulturna događanja i glazbeni festivali. Osim toga, mijenja se i potražnja turista koji dolaze u Hrvatsku, a i domaćih gostiju, na način da raste potražnja za gradovima. Dobar primjer su Zagreb, Split, pa i Zadar. Gradske središta u sve većem broju otkrivaju mladi backpackeri koji su vrlo mobilni i ne zadržavaju se na jednoj destinaciji dugo. U pravilu noće jednu ili dvije noći. Zanimljivo je to što su mladi istraživači, pokazalo se u praksi, često preteče velikih valova drugih gostiju koji bi mogli uslijediti. Gradovi su zanimljivi i drugom segmentu gostiju, a to su gosti na kružnim putovanjima, u pravilu parovi s 50+ godina. Ovi gosti također obilaze više destinacija na jednom putovanju, a u fokusu su im primarno kulturna ponuda, gastronomska ponuda i slično.
U ocjeni turističke ponude Kvarnera te njegovih subregija, koji su radili stručnjaci Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, pod vodstvom prof. dr. sc. Branka Blaževića, gosti su prosječno za prostor Rijeke i riječkog prstena najvećom ocjenom vrednovali ljepotu krajolika, ljubaznost stanovništva, klimu, ljubaznost zaposlenih u turizmu, te radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Tome nasuprot je najlošija prosječna ocjena turista dodijeljenja kvaliteti ponude skupova i kongresa, nautičkoj ponudi, sadržajima za zdravstveni turizam, kvaliteti autohtonih suvenira te sadržajima za djecu. Iako nisko ocijenjeni, nešto su povoljnije pozicionirani sportski sadržaji i dostupnost parkirališta, ponuda izleta te turistička signalizacija u destinaciji.
U Rijeci pomaka ima, ali još zaostaje za, primjerice, Zagrebom i Splitom. – Zna se zašto se ide u Zagreb. To je glavni grad i normalno je da gosti žele vidjeti središte neke zemlje. Zna se i zašto se ide u Split. Splitska Dioklecijanova palača je iznimno vrijedan i zanimljiv spomenik UNESCO-a. U Rijeci, pak, nije tako evidentno zbog čega bi gost došao, odnosno što to Rijeka gostima želi poručiti, dodala je Telišman Košuta.
Urbano, rock, lučki
– Moja je teza da je Rijeka kulturološki dinamičan i hrabar grad. Uz Rijeku uvijek vežemo epitete urbano, rock, riječ je o gradu koji ima mali pomak od mainstreema. Ujedno je i lučki grad. Ne volim komparirati, ali ako bismo za primjer uzeli Barcelonu, i ovaj je grad prije 30 – 40 godina bio tipičan lučki grad kao Rijeka. Ovo nekadašnje industrijsko središte je, međutim, imalo hrabrosti biti drukčije i na tome izgraditi svoju priču. Naravno, tu govorimo o puno većem gradu i mnogo više novca. U svakom slučaju, svakako mislim da Rijeka može puno napraviti s tim svojim identitetom otvorenosti i da ima velik potencijal, rekla je Telišman Košuta.
Istakla je i kako bi Rijeka značajniji iskorak mogla napraviti uz nekoliko hrabrih arhitektonskih projekata koji bi bili nezaobilazne točke dolaska i obilaska turista u gradu. Tako je Bilbao s Guggenheimom napravio velik boom. Takav projekt bi mogao biti i riječki stadion, međutim, reći će kako bi arhitektonski trebao bolje koristiti činjenicu da se stadion nalazi uz samo more. Dobre primjere se ni ne treba tražiti izvan Hrvatske, snažan pečat gradu u njegovoj turističkoj ponudi tako su, primjerice, dali Morske orgulje i Pozdrav suncu koji su postali dio identiteta Zadra i njegova prepoznatljivost. – Hoće li jedna od tih točaka biti Delta s pravim velikim akvarijem kakav ustvari Hrvatskoj fali, prostor Benčića, industrijska baština? Zbog čega Rijeka ne bi imala muzej brodogradnje? S druge strane, činjenica je da se lansirna rampa torpeda raspada, kao i industrijski kompleksi. Europska unija ima novac za takve projekte i Rijeka ne bi bila prva koja je taj novac koristila da se industrijska baština stavi u funkciju, navela je stručnjakinja Instituta dodajući, uz ostalo, kako će plaže u Rijeci ipak uvijek biti u drugom planu.
Pozitivne brojke
Članica Skupštine TZG Rijeke i vlasnica turističke agencije Travelana Ana Predovan Brkarić također je ukazala kako urbane destinacije u Hrvatskoj bilježe pozitivne brojke dolazaka i noćenja turista. U Rijeci se, reći će, uočava i povećan broj izletnika, osobito tijekom kišnih dana. Goste u grad na Rječini privlači i činjenica da ovdje mogu obaviti shopping i slično. Na pitanje kako u ovoj agenciji pokušavaju Rijeku dočarati turistima kao zanimljivu destinaciju, kazala je – poviješću.
Jedna od prvih, ako ne i prva agencija koja je nedavno izdala katalog posvećen samo Rijeci je Atlas. U ovoj su agenciji kazali kako i dalje rade na povećanju tržišnog udjela na Kvarneru, uz ostalo i izdanjem brošure Rijeka 2012. godine. – Brošuru smo izdali kako bismo pozicionirali Rijeku kao samostalnu destinaciju za duži boravak gostiju. Brošura koja je po prvi put samostalno predstavila grad Rijeku kao kulturnu i gastronomsku turističku destinaciju sadrži programe Rijeka City Break, Rijeka i Gorski kotar, Rijeka i Opatija, Rijeka Gastro&Wine, Astronomska avantura, Škola slikanja i Rijeka trekking. Nadalje, čitateljima predstavlja i kongresne i insentiv sadržaje, shopping, sport, zdravstveni turizam, plaže, te prijedloge zanimljivih izleta u okolicu Rijeke. Ponosni smo što je Atlas primio i posebnu nagradu CBTour – Croatian Business Tourism za istaknutu kreativnost i inovativnost upravo brošure Rijeka, rekla je Nikolina Frklić, glasnogovornica Atlasa. Prema njenim informacijama gostima s bližih emitivnih tržišta u Rijeci se sviđa njena urbanost i gostoljubivost te činjenica da se »svi uistinu osjećaju dobrodošlima«. Gosti s daljih tržišta osim gostoljubivosti uvijek ističu Trsat i Korzo kao mjesta koja im se najviše urezuju u sjećanje, a zanimljiva im je i priča o riječkom torpedu. – Osim toga, krećemo i s intenzivnom promocijom insentive i kongresnih programa Kvarnera, pa i same Rijeke, na stranim tržištima, prvenstveno u zemljama regije, Skandinaviji i Velikoj Britaniji. Od novosti vrijedi istaknuti integraciju u online segmentu poslovanja s partnerima iz Litve, Latvije i Estonije koji se sve više odlučuju na dolaske u Rijeku. Naravno, velik potencijal leži upravo u letovima iz Rige za riječku zračnu luku, navela je Frklić.
– Pokušavamo im ukazati kako je Rijeka grad bogate povijesti i tradicije, pravi europski grad koji je nekad imao tvornicu papira, gdje je izumljen torpedo i gdje je početkom 20. stoljeća bilo 10-ak konzulata. Isto tako im kažemo da je Rijeka bila dio Austro-Ugarske, što je zanimljivo, primjerice, Poljacima, s obzirom da je i dio Poljske bio dio stare monarhije, što znači da smo dijelili državu. Često im pričamo i o papi Ivanu Pavlu II. i njegovu posjetu Trsatu, a nastojimo povezati i priču o Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, riječkom kazalištu i onom bečkom. Rekla bih da imamo dosta aduta u samom gradu i okolici oko kojih možemo ispričati priču, kazala je Predovan Brkarić, navodeći i kako je Rijeka specifična po velikom udjelu mladih gostiju. Reći će i kako bi Rijeka mogla više razvijati sportski turizam, tim više što su izgrađeni bazeni, a u najavi je i novi nogometni stadion. Osim toga, u gradu je već jaka ponuda zdravstvenog turizma, osobito dentalnog, i to je jedna od značajnih prednosti Rijeke. Tim više što je geografski dobro pozicionirana, a i Opatija sa svojim sadržajima je blizu.
Što se tiče mogućih pomaka nabolje, ukazala je na to da bi bilo dobro da su crkve otvorene barem veći dio dana za posjete, kao i da je još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal Zračne luke Rijeka. Također je dodala kako bi projekti poput Benčića ili Delte učinili puno za atraktivnost grada. – A i druga baština. U nekadašnjoj Industrijskoj ulici imamo primjer nekadašnjeg hotela za emigrante koji su ostavljali svoje obitelji, cijeli život i odlazili u svijet. Zbog čega ne bismo to danas bolje valorizirali. Ili torpedo, stara skladišta. To je naš Louvre! Ima jako puno projekata, no nadam se da će se i realizirati. Pogledajmo samo koliko je prijepora bilo oko bazena na Kantridi, a danas taj prostor živi, dodala je ova dugogodišnja turistička djelatnica.
Potrebne manifestacije
U Jadran hotelima, koji imaju najviše hotelskih objekata u gradu, naveli su, pak, kako Rijeka ima velike prednosti jer nije tipična destinacija budući da je zbog svoje dobre lokacije i blizine prometnih čvorišta i aerodroma ljeti tranzitna destinacija za goste koji putuju dalje, ali žele iskoristiti svoje proputovanje za obilazak grada. Tina Ružić, direktorica prodaje i marketinga Jadran hotela stoga je istaknula kako stoga potencijal vidi u organizaciji manifestacija kao što su koncerti i festivali, koji mogu biti razlog dodatnog noćenja ili zaustavljanja u Rijeci. – Velik utjecaj tijekom cijele godine, a ne samo ljeti, imali bi i letovi low cost carriera, budući da organizatori kongresa biraju destinacije koje su što bolje prometno povezane. Bez obzira na blizinu aerodoroma u Zagrebu, Trstu i Ljubljani, sudionici nisu zadovoljni činjenicom da im let traje kraće nego put od aerodroma do hotela. Kako je sezona sve kraća i neizvjesnija te na njoj ne možemo bazirati cjelogodišnje poslovanje, želja nam je da Rijeka postane domaćin čim većeg broja sportskih i kulturnih manifestacija, kao i stručnih seminara i kongresa, ali i da se u promišljanju strategije turizma osloni na tijek gospodarskih kretanja grada i regije, kazala je Ružić, zaključivši kako je zdravstveni turizam također grana koju Rijeka treba razvijati čim više, a i već donosi rezultate.
