RIJEKA – Turistička zajednica grada (TZG) Rijeke poništila je natječaj za savjetnika direktorice čime je, slobodno se može reći, okončana saga oko izbora novog vodstva riječkog TZ-a.

Naime, TZG Rijeke poništio je natječaj koji je bio otvoren do 7. srpnja, a koji je objavljen još dok se nije rasplela saga drugog natječaja za mjesto direktora riječkog TZ-a.

Otvaranje natječaja za savjetnika u trenutku naelektrizirane situacije oko izbora čelne osobe TZG-a Rijeke očekivano je diglo buru u javnosti te su počele licitacije imenima te pitanja tko će eventualno kapitalizirati političku podršku riječkoj gradonačelnici i predsjednici TZG-a Rijeke Ivi Rinčić.

Kako je tada pojasnila gradonačelnica, to je mjesto od ranije postojalo u sistematizaciji radnih mjesta riječkog TZ-a, po principu »ako zatreba«.

Špica sezone

Formalno je odluku o savjetniku trebala donijeti nova direktorica Antonija Kardum, a koja bi prema sistematizaciji ustvari imala manju plaću nego savjetnik, no srećom glave su se očito ohladile te se došlo do najsretnijeg rješenja, a to je da se natječaj – poništi.

Osim tog, poništen je i natječaj za stručnog suradnika za informiranje koji je bio raspisan još u travnju.

Ovime je riječka saga zvana izbor direktora, odnosno direktorice TZG-a Rijeke konačno došla svome kraju te se riječki TZ u punom smislu može posvetiti onome što mu je i zadaća – radu na unapređenju riječkog turizma. Tim više što smo već debelo u špici sezone.

No, dok se Rijeka po pitanju turističkog vodstva konačno konsolidirala, s druge strane Riječkog zaljeva – na Liburniji, trenutačno su čak tri od ukupno četiri turističke zajednice »obezglavljene«.

Bez obzira na to što je, dakle, špica sezone.

Da podsjetimo, u Mošćeničkoj Dragi se nakon peripetija prvog natječaja i odlaska dosadašnje direktorice u zasluženu mirovinu, čeka kraj ljeta, u Matuljima je nova direktorica izabrana na drugom natječaju, no na dužnost stupa polovinom kolovoza, a u međuvremenu je zakuhalo i u Lovranu.

Gdje je bila greška u koracima, prošlog tjedna pitali smo Ministarstvo turizma i sporta (MINTS), međutim, do sada se nisu očitovali o svojom pravorijeku.

Kriteriji izbora

Resorno smo Ministarstvo pitali i o tome tko i po kojim kriterijima ulazi u Turističko vijeće nekog TZ-a oko čega u javnosti ima dosta nerazumijevanja, uz ostalo i s obzirom na ulogu koju ovo tijelo ima kod izbora direktora.

Da podsjetimo, Turističko vijeće TZG-a Rijeke, na prvom je natječaju odbilo podržati kandidata riječke gradonačelnice što je uz mnogo tenzija dovelo do njegovog poništenja i otvaranja novog natječaja, na kojem je Turističko vijeće našlo zajednički jezik s gradonačelnicom te je nova direktorica potvrđena jednoglasno.

U MINTS-u pojašnjavaju kako se, sukladno Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, članovi Skupštine određuju prema kriterijima propisanim Zakonom i statutom turističke zajednice, pri čemu je broj predstavnika pojedinih skupina članova vezan uz njihov udio u turističkoj pristojbi i članarini.

Turističko vijeće, međutim, ne bira se prema tom financijskom kriteriju. Članove Turističkog vijeća bira Skupština turističke zajednice iz redova članova TZ-a, vodeći računa da većina članova Turističkog vijeća bude iz redova članova TZ-a koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju usluge u turizmu.

Dakle, članove Turističkog vijeća imenuje Skupština Turističke zajednice na sjednici, donošenjem odluke o izboru članova Turističkog vijeća, i to na mandat od četiri godine.

Pojašnjavajući, pak, tko može pokrenuti smjenu člana Turističkog vijeća i koja je procedura, u MINTS-u navode kako su razlozi za prestanak mandata i postupak razrješenja članova Turističkog vijeća uređeni statutom svake pojedine turističke zajednice.

Sukladno Zakonu, u slučaju prestanka mandata prije isteka vremena na koje je član izabran, Skupština na sjednici bira novog člana, čiji mandat traje do isteka mandata člana umjesto kojeg je izabran.

Sve u svemu, što zaključiti nakon ove superizborne godine za sustav turističkih zajednica? Da transparentnost ne stanuje ovdje.

Zaštita osobnih podataka političarima je idealan izgovor te je izbrisala svaku nadu da će se znati tko se uopće prijavljuje na ove natječaje, a kamoli da bi kandidati, kao što je to učinio županijski vijećnik i kandidat na riječkom natječaju Leo Pavela, javno obznanili programe rada. Sam smisao javnih natječaja ustvari se time nepovratno – izgubio.