RIJEKA  Za posjeći jedno stablo potrebne su nam dozvole dvaju inženjera šumarstva, a istovremeno na intenzivnoj njezi radi medicinska sestra sa srednjom stručnom spremom, dok primalja s istom naobrazbom prati porod. U Hrvatskoj se još uvijek postavlja pitanje treba li nam Fakultet zdravstvenih studija i treba li nam visokoobrazovani neliječnički kadar u zdravstvu. Hrvatskoj nedostaju visokoeducirane medicinske sestre i primalje, a upravo se po njihovom broju »mjeri« kvaliteta zdravstvenog sustava – istaknuo je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof.dr. Alan Šustić. Podsjećajući kako se radi o najmlađem fakultetu Sveučilišta u Rijeci koji drugu godinu obilježava Dane fakulteta te ujedno i o jedinstvenoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj koja obrazuje visokoeducirani neliječnički kadar u zdravstvu dekan je naglasio da se upravo kadrom koji se obrazuje na toj ustanovi može pomoći u rješavanju nedostatka zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj.

 Na začelju Europe

– Manjak liječnika ne rješava se povećanjem studenata medicine, jer njihovo je obrazovanje skupo i izobrazba dugo traje. Treba naći racionalno rješenje koje su usvojile razvijene zemlje, a riječ je visokoeduciranom neliječnikom kadru u zdravstvu. U Hrvatskoj je manjak visokoobrazovanih medicinskih sestara veći problem od manjka liječnika. Svega petina medicinskih sestara ima diplomu prvostupnika, a tim se podatkom svrstavamo na samo začelje Europe zajedno s Rumunjskom, upozorio je prof.dr. Šustić.

Broj visokoeduciranih sestara najviši je parametar kvalitete zdravstvenog sustava zemlje uopće. U europskim zemljama, Australiji i SAD-u visokoeducirane sestre, fizioterapeuti i klinički nutricionisti preuzimaju određene kompetencije od liječnika specijalista i tako se rješava manjak liječnika koji je i hrvatska boljka, a prema riječima prof.dr. Šustića europske zemlje s najkvalitetnijim sustavom zdravstva u svijetu, poput Norveške i Švedske, imaju najveći broj visokoeduciranih medicinskih sestara po broju stanovnika. Naglašavajući kako su medicinske sestre, fizioterapeuti i ostali zdravstveni kadrovi nositelji brige za društvo dekan je istaknuo da je vizija Fakulteta zdravstvenih studija postati vodeća ustanova za obrazovanje zdravstvenih radnika u široj regiji s posebnim naglaskom na diplomskim studijima.

 Konzervativni stavovi

Podržavajući tvrdnje prof. dr. Šustića dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina istaknuo je, pak, kako imamo prilično konzervativne, rigidne i zastarjele stavove po pitanju edukacije zdravstvenog kadra, a posebno zabrinjava što takve stavove ima cijela populacija, a ne samo akademska zajednica. Pitanje odlazaka školovanih ljudi iz Hrvatske prema mišljenju rektora prof. dr. Pere Lučina pitanje je nacionalne sigurnosti, a upozoravajući na činjenicu da se Hrvatska prazni i da odlaze najbolje školovani ljudi prof. dr. Lučin je istaknuo da tom problemu treba pristupiti s puno više razuma, dok je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećko Tomas Fakultet zdravstvenih studija istaknuo kao dobar oblik organizacije obrazovanja zdravstvenog kadra kojim bi se mogla voditi i ostala hrvatska sveučilišta. 

Dani Fakulteta zdravstvenih studija odvijaju se pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a njen izaslanik Tomislav Mađar upozorio je da se pred svima onima koji se bave zdravstvenim područjem nalaze godine izuzetnog napora kako bi se građanima osigurala adekvatna zdravstvena skrb.