Šum u komunikaciji ili spinovi

Riječki dekani demantirali Lučina: Ne podržavamo Fuchsa

Andrej Petrak

Zna se kakva je akademska procedura. Tu je točku trebalo najprije staviti na dnevni red.



RIJEKA  Sedam fakulteta Sveučilišta u Rijeci demantiralo je da je Senat na posljednjoj sjednici podržao tri zakonska prijedloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o sveučilištu, znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.


Točna je informacija da Senat o tim nacrtima zakona nije raspravljao pod točkom dnevnog reda, niti je o tome glasovano, zajednička je izjava Ekonomskog, Filozofskog, Građevinskog, Pomorskog, Pravnog, Tehničkog i Učiteljskog fakulteta riječkog Sveučilišta.


Na službenim internetskim stranicama Sveučilišta u utorak je nakon završetka sjednice Senata, koja je, kao i obično, bila zatvorena za javnost, objavljeno kako, »prema zaključcima s 27. sjednice, Senat Sveučilišta u Rijeci podržava smjer predloženih zakonskih promjena u području visokog obrazovanja i znanosti u smislu napuštanja modela državnog upravljanja sveučilištima, te na tom tragu uvođenje modela državnog nadzora«.




– Senat je zaključio kako u prijedlozima nacrta Zakona postoji niz rješenja koje je nužno raspraviti i poboljšati te stoga poziva ministra znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Radovana Fuchsa na strukturiranu tematsku raspravu koja će biti održana na sjednici Senata. Tu raspravu je svakako potrebno provesti prije drugog čitanja predloženih zakonskih prijedloga, objavljeno je u utorak na službenom webu Sveučilišta.


Što se tiče spornog termina zaključak, koje bi podrazumijevalo raspravu i glasovanje, a kojeg u naslovu priopćenja dekani sedam fakulteta nazivaju »gramatičkom greškom«, dekanica Učiteljskog fakulteta prof. dr. Jasna Krstović jasno kaže kako nikakvog zaključka nije bilo.


– Zna se kakva je akademska procedura. Tu je točku trebalo najprije staviti na dnevni red, što nije bio slučaj na posljednjoj sjednici Senata, kako bi se o tom pitanju uopće i moglo raspravljati, kaže dekanica Krstović, dok dekan Tehničkog fakulteta prof. dr. Goran Turkalj dodaje kako niti je bilo točke dnevnog reda, niti zaključka Senata, niti je o tome uopće glasovano.


Rektor prof. dr. Pero Lučin pojašnjava kako Senat nije niti podržao, ali niti odbio prijedloge zakonskog paketa.


– To pitanje doista nije bilo na točki dnevnog reda, već su članovi Senata u sklopu izvješća rektora jednostavno razgovarali o tome da se podržava smjer zakonskih promjena u smislu uvođenja modela državnog nadzora. U zakonskim prijedlozima postoji čitav niz rješenja s kojim se ne slažemo i koje je potrebno promijeniti, a vjerujem da je prijedloge Ministarstva moguće doraditi u raspravi prije nego što budu usvojeni u Saboru.


Na sjednici Senata bilo kakva rasprava o definitivnom prihvaćanju zakonskih prijedloga nije bila niti moguća bez sudjelovanja predstavnika Ministarstva. Jasno je da rektor ne može tumačiti prijedloge Ministarstva, već to može jedino učiniti resorni ministar Radovan Fuchs. Ministra smo stoga i pozvali na strukturiranu tematsku raspravu, koju namjeravamo održati na sljedećoj sjednici Senata. U međuvremenu namjeravamo na razini Sveučilišta provesti raspravu u pravom smjeru o zakonskim prijedlozima i dati svima zainteresiranima da iznesu argumente za i protiv, jer svima nam je cilj da se iz prijedloga izbaci ono što ne valja, kaže rektor.


Međutim, teško da su svi članovi Senata Sveučilišta mogli podržati smjer zakonskih prijedloga, jer dekan Tehničkog fakulteta prof. dr. Goran Turkalj objavio je zaključke vlastitog Fakultetskog vijeća, kojima se konstatira da prijedlozi zakona nisu prihvatljivi i predlaže se da se povuku iz procedure.



Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin smatra kako je potrebna promjena modela financiranja i upravljanja sveučilištima, jer postojeći je model postao kočnica daljnjeg razvoja. – Želimo potpuno autonomna sveučilišta koja nisu na tržištu, to je ono što je ključno i što bi model državnog nadzora mogao uspostaviti. U tom modelu sveučilišta samostalno raspolažu sredstvima, ali kako su sredstva javna, potreban je dogovor s državom, što se osigurava programskim ugovorima. Ti bi se ugovori morali potpisivati na najmanje tri godine, što bi osiguralo normalno financiranje sveučilišta. Vjerujem da prijedloge zakona treba tako sagledavati, a sve ono što smeta tom cilju potrebno je izbaciti. Smatram, također, da je svake godine potrebno povećavati izdvajanja za sveučilišta za deset posto, kako bi im se osigurao razvoj. Dodatno investiranje u sustav je nužno i zbog toga je prije nego što zakonski prijedlozi uđu u drugo čitanje potreban jasan stav Vlade o daljnjem ulaganju u reformu, kaže Lučin.


Jednaku konstataciju potpisao je i dekan riječkog Pravnog fakulteta prof. dr. Miomir Matulović u zajedničkoj izjavi sa svojim kolegama dekanima pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu i Osijeku.


Dekan Turkalj dan prije, zajedno sa svojim kolegama dekanima zagrebačkog FER-a i splitskog FESB-a bio je prisiljen demantirati očiti spin Ministarstva znanosti da su čelnici dijela hrvatskih tehničkih fakulteta na sastanku u Osijeku postigli zajednički stav o prihvaćanju novih zakona o znanosti. Ministarstvo je odlučilo iskoristiti sasvim uopćen dopis, kojeg je poslao dekan osječkog Elektrotehničkog fakulteta prof. dr. Radoslav Galić, kako bi samoreklamerski i potpuno bez ikakvog pokrića priopćilo da su na sastanku podržani Fuchsovi zakonski prijedlozi, što se uopće ni na koji način ne da iščitati iz dopisa.


– Na sastanku je nazočio predstavnik našeg fakulteta, ali nisu donešeni nikakvi zajednički zaključci vezani za paket prijedloga novih zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Štoviše, na papiru na kojeg se poziva Ministarstvo, uopće nema potpisa predstavnika tehničkih fakulteta, kaže prof. dr. Turkalj.


Medijska rasprava o prijedlozima zakona o znanosti ministra Fuchsa tako je posljednjih dana obilježena nesporazumima, pogrešnim tumačenjima, namjernim plasiranjem očitih dezinformacija i samoreklamerstvom bez pokrića.


No, dok mnoge pretjerano i ne čudi da je Ministarstvo manipulacijom i spinom pokušalo raspravu skrenuti na svoj mlin, neugodno je i neočekivano iznenađenje da su dekani sedam riječkih fakulteta bili prisiljeni zajednički javno reagirati kako bi demantirali dezinformaciju objavljenu iz ureda rektora Sveučilišta u Rijeci.


Dezinformaciju koja se lako mogla izbjeći da sjednice Senata nisu proglašene zatvorenima za javnost.