Riječki bolesnici bježe u Zagreb

Oprema i investicije nakon Rebra, Rebra i opet Rebra, stižu posvuda, ali u Rijeku baš ne. Plaćamo li time ceh političke nesloge koja se zrcali upravo na sudbini KBC-a Rijeka, ili nemoć ministra zdravlja da održi kontrolu nad sustavom i njegovom sudbinom ? 

Krhka tajna sad je posve javna, a poruka nedvosmislena: oni koji pristaju na marginaliziranje Kliničkog bolničkog centra Rijeka o tome trebaju obavijestiti bolesnike i javnost jer tu ustanovu aktualna zdravstvena politika zanemaruje, što izravno utječe na mogućnosti dijagnostike i liječenja. Na taj se rijetko viđen apel odvažio, ni više ni manje nego predsjednik Stručnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Rijeka, na sjednici tog tijela, inače prvi čovjek »dijagnostičkog srca« bolnice, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju prof. dr. Damir Miletić. 

   O problemu progovaraju i drugi stručnjaci čiji glas se ne može zanemariti, i sve je više informacija prema kojima ćemo, nastavi li ministar zdravlja Rajko Ostojić svoju politiku spram riječkog bolničkog zdravstva, pomoć tražiti tamo gdje rezerve još postoje. Po svemu sudeći najdeblje su usred velikog »rebrocentričnog« sustava, dok u ponečem Rijeku opremom i investicijama nadmašuju ne samo Osijek i Split nego i manje zagrebačke i rangom niže opće bolnice. Gdje to oprema i investicije idu ? Nakon Rebra, Rebra i opet Rebra, stižu posvuda, ali u Rijeku baš ne. Plaćamo li time ceh političke nesloge koja se zrcali upravo na sudbini KBC-a Rijeka, ili nemoć ministra zdravlja da usred jedne od najžešćih zdravstvenih kriza što smo ih iskusili održi kontrolu nad sustavom i njegovom sudbinom ? Mnogi su skloni misliti da je zaobilaženje riječkih problema čin namjere, i potkrepljuju to nizom ministrovih neispunjenih obećanja, uopće ne sumnjajući da će uslijediti i nova »laka i neobvezujuća obećanja«. 

  Gorući problem CT uređaja

   Većina članova Stručnog vijeća, kaže prof. dr. Miletić, slaže se s opservacijom da KBC Rijeka zaostaje po ulaganjima za ustanovama istog ranga u Hrvatskoj, i ta se situacija zaoštrava. 

 Župan Zlatko Komadina kategoričan je u tvrdnji kako nikad neće pristati na metropolizaciju zdravstva niti da se građani PGŽ i Rijeke liječe u Zagrebu ako to nije najnužnije. »Uvijek ću se zalagati i zalažem se da se KBC Rijeka ne marginalizira i mislim da u Hrvatskoj moraju postojati četiri jaka klinička centra, i naravno ostale bolnice, ali se mora znati što koja razina može i treba raditi. KBC Rijeka s Medicinskim fakultetom u Rijeci je centar koji mora liječiti oko 600 000 stanovnika Hrvatske i naravno da mora imati daleko bolje uvjete rada, prostora, opreme i kadrova. Tražili smo od svih ministara i vlada do sada pa tako i od aktualne Vlade i ministra Ostojića, tvrdi Komadina, da se intenzivira i napokon počne gradnja KBC Rijeka, odnosno nove bolnice na Sušaku. Imam saznanja o tome da su projekti za dio objekata gotovi, osobito za dječji dio bolnice, energanu, barokomoru itd, a postoje i nacrti prijedloga ugovora o gradnji bolnice što ga je pripremio ministar Ostojić. Osobno sam tražio i dobio uvjeravanja ministra Ostojića da će se deficit opreme hitno nadoknaditi te da će direktno iz proračunskih sredstava za KBC Rijeka krenuti nabavka 128-slojnog CT-a. Županija nije osnivač te ustanove, ali nastoji kao i ranijih godina pomoći standardu bolesnika, kao što pomaže pri kupnji opreme. U suradnji sa Udrugom »Nada« sudjelovat ćemo u nabavci ultrazvuka za rano otkrivanja raka dojke. Što se tiče ustanova u vlasništvu Županije, o kojima Županija brine u svakom pogledu zalažem se da istu takvu brigu i još bolje uređaje nabavi KBC-u Rijeka njegov osnivač, država, odnosno, resorno Ministarstvo.        Dva nesumnjivo ključna problema, vidi gradonačelnik Vojko Obersnel: dugoročno, što prije definirati model financiranja nove bolnice, a kratkoročno povećati proračun KBC-a Rijeka i tako priznati da riječka bolnica u starim, dotrajalim zgradama na tri lokacije ima značajno veće probleme s grijanjem, vodom, energijom, prijevozom bolesnika. Na Trsatu su potpuno razriješeni vlasnički odnosi, napravljeni su projekti za gradnju slijedeće faze, trenutno su u fazi revizije, prvenstveno ginekologija i pedijatrija i gradnja može početi. Prema dogovoru koji imam s ministrima Ostojićem i Linićem u sljedećih mjesec dana znat će se model financiranja, najavljuje Obersnel. Do odgode sastanka došlo je zbog štrajka liječnika, praktički sve je već pripremljeno. Iako djelomično razumijem racionalizaciju zbog nedostatka sredstava u čitavom sustavu zdravstva, stalno smanjenje bolničkog proračuna u slučaju Rijeke dovodi do njezine zakinutosti i potplaćenosti u odnosu na ostale. Specifična riječka situacija troškove održavanja bolničkih kapaciteta u Rijeci čini višestruko većima. Sada se to ne uzima u obzir i stoga je bolnički proračun neopravdano snižen«, ocjenjuje Obersnel.

   – Neposredan povod mom istupu jedan je u nizu natječaja Ministarstva za bolnice našeg ranga za nabavku CT uređaja: za KBC Osijek, Split i Sestre Milosrdnice. Rijeka je zaobiđena iako je problem CT-a u Rijeci gorući kakav bolnica prve kategorije u državi, u 21. stoljeću ne bi smjela imati ! Imamo 2 CT uređaja: 16-slojni na Sušaku (standardi danas nalažu bar 128-slojni) gdje se obavlja najveći broj pretraga i koji pokriva kliničke potrebe, te jednoslojni (Shimadzu op.a.) u riječkom lokalitetu koji je bio primjeren prije 10 godina, danas može služiti samo kao pomoćni uređaj na hitnom traktu. A projekt nove bolnice zapravo – ne ide ! Dubrovnik, Varaždin, Ogulin, Opatija u ovom trenutku imaju sofisticiraniju CT opremu od Rijeke iako se u slučaju Rijeke radi o velikoj državnoj, akutnoj bolnici. Stručno vijeće smatra da na tu situaciju ne može ostati nijemo i mi smo se dosad obratili svima kojima smo mogli, od bolnice preko lokalne samouprave do Ministarstva. Spreman sam ponuditi ostavku na mjesto predsjednika Stručnog vijeća ako se u najkraćem roku nešto ne pomakne s mrtve točke niti bude reakcija koje ukazuju na shvaćanje ozbiljnosti situacije te prekida šutnje koja podržava dalje pogoršanje. Teško je prihvatljivo da sofisticirane CT uređaje na teret poreznih obveznika dobivaju ustanove koje ne rade popodne, vikendom i blagdanom te ne primaju hitne bolesnike dok KBC Rijeka, kaže prof. dr. Miletić, spada u 5 bolnica u Hrvatskoj koje obave 95 posto relevantnih CT pretraga.

Nadam se da je svima jasno da ne možemo hitne bolesnike transportirati u Zagreb a u ozbiljnom su zdravstvenom stanju i trebaju pomoć odmah. To je i odgovor prof. dr. Miletića na scenarij koji smatra nedopustivim: odljev bolesnika prema Zagrebu, gdje ih šalju i sami liječnici kada presahnu mogućnosti u Rijeci. Uređaji se neprestano nabavljaju, vrijede milijune kuna, ne znamo otkud uopće usred krize sredstva za to, ali vidimo da je moguće da ih oni koji to žele nabavljaju i postavljaju gdje žele a da o tome baš nikom ne moraju polagati račune. Inače ne biste nabavljali CT tamo gdje se akutni bolesnik neće liječiti nego prvo tamo gdje se svaku noć napravi 10 do 20 CT pregleda. Stručno vijeće KBC-a Rijeka zato ocjenjuje da je KBC Rijeka zanemaren, a skrećemo pažnju i na to da smo mi nastavna baza Medicinskog fakulteta u Rijeci, na čemu ćemo mi učiti svoje studente ? Hoćemo li ih slati u Osijek, Split, Zagreb da vide nove uređaje i da nauče raditi na njima ? I hoće li se postaviti pitanje statusa ustanove, kao i opravdanost postojanja Medicinskog fakulteta u Rijeci? To su pitanja kojima, ističe prof. dr. Miletić današnja situacija vodi, jer ćemo se u Rijeci vrlo skoro po CT i još nekim uređajima naći iza Gospića, Ogulina, Čakovca, Šibenika, Varaždina koji imaju ili dobivaju kvalitetne CT uređaje. CT nije jedini primjer ali je eklatantan.   

Nema dokaza za odljev bolesnika

   Niti jedini mamograf u KBC-u Rijeka više tehnološki ne zadovoljava potrebe iako su upravo riječki radiolozi prije 20-tak godina prvi u Hrvatskoj počeli sa stereotaksijskim biopsijama dojke. Rijeka može samo sanjati digitalni mamograf kakvog međutim imaju Zagreb, Vukovar, Koprivnica, Čakovec. Slična je situacija sa MR uređajima, od kojih je sušački bolji, preopterećen, često se kvari i na njega se čeka gotovo godinu dana, a riječki više nije prikladan za većinu medicinskih indikacija. O težini stanja na riječkoj Kirurgiji, neprikladnim prostorima za operacijske dvorane, curenju vode, prokišnjavanju, dotrajalim instalacijama i opremi, Stručno je vijeće također raspravljalo a i Ministarstvo je potpunosti upoznato s neprimjerenim uvjetima rada i liječenja bolesnika. Sanacijski upravitelj prof. dr. Herman Haller na naša je pitanja ostao suzdržan. Njegova zamjenica prof. dr. Renata Dobrila Dintinjana predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju na pitanje zašto se iz KBC-a Rijeka bolesnici pa i onkološki odlijevaju prema Zagrebu, odgovara kako podataka koji bi takvo što dokazali nema. Naprotiv iz Osijeka, Zadra, Šibenika, Istre bolesnici zbog izvrsnog radioterapijskog tima na radioterapije dolaze u Rijeku. Oprema za zračenje je praktički nova. Riječka onkologija ima sve lijekove, sve vrste kemoterapije a dio bolesnika boravi u značajno poboljšanim uvjetima jer je Ginekološka klinika ustupila Onkologiji dio hospitalnih prostora. Problem je neadekvatan prostor dnevne bolnice, ali je rješenje za to na pomolu. 

   Dekana Medicinskog fakulteta i predstojnika Klinike za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje na kojoj se, među ostalim, liječe životno najugroženiji bolesnici, prof. dr. Alana Šustića pitali smo o stanju tog dijela bolnice za čije se zahtjeve Ministarstvo također oglušilo. Riječ je o prvoj Klinici te vrste u Hrvatskoj i jednoj od izvrsnih reprezentenata struke. To ne jamči podršku Ministarstva. 

   – Kapitalnom opremom još uvijek na većini radilišta zadovoljavamo osnovne tehničke uvjete, ali zaista je hitno potrebno obnavljanje dijela opreme. Na 10 radilišta anesteziološke su mašine starije od 10 godina, od čega 2 čak 23 godine! U jedinicama intenzivnog liječenja 15 respiratora i 15 hemodinamskih monitora, dakle, oko 50 posto kapitalne opreme starije je od 10 godina, što znači da su se već potpuno amortizirali i treba ih je zamijeniti. Neke respiratore i anesteziološke aparate nažalost više nije moguće servisirati jer proizvođači nakon određenog vremena ne jamče njihovu tehničku sigurnost. Od zajedničke objedinjene nabave na nivou RH od Ministarstva zdravlja posljednji puta dobili smo opremu još 2010. godine (3 anesteziološka aparata). Ukupno u proteklih 10 godina iz objedinjene nabave KBC Rijeka je dobio svega 7 anestezioloških mašina te 4 respiratora i monitora dok smo sve ostalo obnavljali iz sredstava KBC-a, što ne vjerujem da je slučaj s ostalim KBC-ima u RH.« 

   Niti endoskopska oprema, koja isto zaobilazi Rijeku, proteklih godina u Hrvatskoj ne obnavlja se sustavno, potvrđuje pročelnik Zavoda za gastroenterologiju, prof. dr. Davor Štimac.   

Hitna rješenja

»Prosječna je starost endoskopa u KBC Rijeka znatno veća od 7 godina što se smatra vijekom nakon kojeg bi uređaje trebalo zamijeniti novima. Kako endoskopi prenose živu sliku iz naše probavne cijevi preciznost dijagnostike ranih promjena u probavnom je traktu to veća što imamo uređaje boljih tehničkih karakteristika. Razvoj tehnologije je izuzetno dinamičan, slično onome u kompjutorskom svijetu te svake godine izlaze serije sve suvremenijih uređaja. Nove endoskope nabavljamo tek kada otpišemo neke od starih, a to je u trenutku kada ih se nakon višestrukih reparatura više zaista ne isplati ili ne može popraviti, objašnjava prof. dr. Štimac. Iako smo vrlo aktivno već 6 godina uključeni u Nacionalni program za probir karcinoma debelog crijeva i tako dijagnosticirali brojne bolesnike s karcinomom, nismo dobili niti jedan novi endoskopski uređaj, iako je to osnovni preduvjet da se program kvalitetno provodi. Ranijih godina dio skupih uređaja endoskopske dijagnostike nabavljen je donacijama, ali to je nesustavan način održavanja sustava i počiva na velikom entuzijazmu onih koji traže i još većem onih koji daju sredstva.«     Problemi vezani za kapitalnu opremu znatno utječu i na rad Klinike za neurologiju, slaže se predstojnik doc. dr. Igor Antončić. Prvenstveno u dijagnostici akutnih bolesnika. Riječ je o Klinici na kojoj je prvi put u Hrvatskoj primijenjena trombolitička terapija u liječenju infarkta mozga 2000. godine. »Danas smo, potvrđuje doc. dr. Antončić, suočeni s problemom dijagnostike kod moždanog udara. Na riječkom lokalitetu nismo u mogućnosti brzo dijagnosticirati dio tih bolesnika nego ih moramo transportirati na Sušak što produžava vrijeme od ulaska u bolnicu do započinjanja specifične terapije. Situaciju zasad prevladavamo dodatnim angažmanom cjelokupnog medicinskog osoblja, ali se razlika u odnosu na ostale centre već osjeća. Drugi dio problema vezan je za opremu posebno u Jedinici intenzivnog liječenja, dobar dio opreme stariji je od 10 godina godina i nije ga moguće više servisirati. Konačno, problem je sama zgrada i njeno održavanje (prokišnjavanje, dizalo i dr.). Značajna sredstva proteklih 10-tak godina uložena su u uređenje i opremanje Klinike prvenstveno od mnogih donatora, zatim Županije, Grada Rijeka, okolnih općina, te sredstva KBC-a Rijeka. Da bi se održala razina liječenja u skladu s razvojem medicine te praksom i uvjetima u centrima iste razine, nužna su nam hitna sustavna rješenja, zaključuje doc. dr. Antončić.   

Uskoro natječaji za riječku opremu

   Dva su izvora sredstava za investicije pojasnio je ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić: kredit Vijeća Europe i kredit koji je Vlada RH uzela za kapitalna ulaganja u zdravstvu. Od kredita VE idu ulaganja u KBC Sestara Milosrdnica, Split i Osijek. Iz tih sredstava upravo završava natječaj kojim će za 3 navedene bolnice biti nabavljeni CT i anesteziološki te uređaj za brahiterapiju (specifična onkološka terapija), ukupno 21 uređaj za koje su natječaji u tijeku. Od proračuna za kapitalna ulaganja Vlade RH biti će za 10 do 15 dana raspisan natječaj kojom će u KB Dubrava i KBC Rijeka nabavljeni CT, anesteziološki te uređaj za brahioterapiju. Mogućnost poboljšanja bolničkog proračuna ministar uopće ne uključuje, ali najavljuje odluke o gradnji riječke bolnice javno privatnim partnerstvom. Ministar Ostojić daje riječ da će do kraja ove i slijedeće godine ti uređaji stići. Ministar najavljuje skoro potpisivanje ugovora o gradnji nove bolnice u javno privatnom partnerstvu.