Kolom svetog Tripuna Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 jučer je na trgu ispred Vele crikve u riječkom Starom gradu obilježila blagdan svog zaštitnika svetog Tripuna. Bokeljska mornarica smatra se najstarijom na svijetu, a članovi njezine riječke Bratovštine, odjeveni u svoje odore, okupljenim su Riječanima na trgu kod Kosog tornja predstavili svoje tradicionalno kolo koje traje 12 minuta i sastoji se od 12 figura koje simboliziraju sve kroz što pomorci prolaze kroz svoj život.

Kolo predstavlja i Bokeljske Hrvate koji su se u Rijeku i Primorje najviše doseljavali u drugoj polovici prošlog stoljeća. Procjenjuje se da su Bokelji najbrojniji u Rijeci, Puli i Zagrebu u kojem djeluje najstarija bratovština Bokeljske mornarice. Tradicionalnom kolu prethodila je misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, a Tripundan se slavi još od 809. godine kada su prema predaji njegove moći iz Male Azije stigle u Kotor.

– Naša je Udruga počela s djelovanjem 1962. godine u Rijeci, no imala je jednu dosta veliku pauzu početkom Domovinskog rata. Ponovo smo se okupili 2009. godine otkad ispred Vele crikve svake godine na Svetog Tripuna plešemo kolo. Kolo je dio kotorske tradicije, a njegova simbolika dijelom je vjerska, no dijelom su to i slike iz mornarskog života. Gledano ovako sa strane možda se sve ne vidi, bilo bi bolje gledati ga s nekog prozora gdje biste vidjeli da kolo prikazuje konope, a ovisno o broju sudionika kola mi izvodimo jedanaest ili dvanaest figura, a da nas ima više izveli bismo svih osamnaest, kaže Siniša Mišković, jedan od članova riječke Bratovštine koji je jučer plesao kolo svetog Tripuna.

Kako objašnjava, izvedba je puno teža nego što nekome može izgledati na prvi pogled.

– Osobno sam mislio da je lakše nego što je, jer izgleda dosta sporo, no ima jedan dosta poseban korak koji treba savladati, kaže Mišković.

Prema njegovim riječima, točan broj Bokelja u Primorsko-goranskoj županiji teško je odrediti i procjenjuje da ih je oko tisuću od kojih su mnogi na ovom području već generacijama. Riječka Bratovština danas broji stotinjak aktivnih članova.

– Nekoliko je valova dolazaka Bokelja u Rijeku. Počet ću od svoje obitelji koja je ovdje došla za vrijeme i iza Drugog svjetskog rata. To su bili djed i baka koji su se u to vrijeme sigurnije osjećali u Hrvatskoj nego tamo. Drugi veliki val kreće oko 1991. godine kada su ljudi mijenjali svoju imovinu i dolazili živjeti u Rijeku. No, ne možemo reći da su Bokelji dolazili samo iz političkih razloga, budući da su tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća ljudi ovdje ostajali jer su našli posao ili su studirali pa ostali, zaključio je Mišković.