Tajne dubina

Riječka znanstvenica Nika Ugrin doktorirat će uskoro sa samo 28 godina. Pronašla je “naopaku ribu” kakva dosad još nije viđena u Jadranu

Vladimir Mrvoš

U laboratoriju na »domaćem terenu« – Nika Ugrin

U laboratoriju na »domaćem terenu« – Nika Ugrin

Tijekom istraživanja pronašla je jednu reverznu jedinku »naopaku ribu«, to je prva jedinka ove vrste pronađena u Jadranskom moru



 


RIJEKA – Riječanka Nika Ugrin, sa samo 28 godina doktorirat će ove godine na Sveučilištu u Splitu Primijenjene znanosti o moru s temom doktorske disertacije – Dinamika populacije vrste Lepidorhombus boscii (Risso, 1810) u Jadranskom moru, pod mentorstvom prof. dr. sc. Svjetlane Krstulović Šifner. Dobitnica je rektorove nagrade za izvrsnost Sveučilišta u Splitu za 2018. godinu. Pasionirana je ljubiteljica mora i morskog svijeta, ali je i vrsni ronilac (R2, CMAS).


Zaštita mora od zagađenja


Važna aktivnost Nike Ugrin je u organiziranju ekoakcija, zaštite mora, pa je tako organizatorica ekoakcije čišćenja podmorja i projekta baziranom na tretiranju onečišćenog dijela mora efektivnim mikroorganizmima u Sutivanu na otoku Braču i organizatorica edukacije i radionice za građanstvo i učenike nižih razreda OŠ Sutivan (Brač) na temu Ekologija i zaštita mora u Republici Hrvatskoj. Suorganizatorica je više akcija čišćenja podmorja i suorganizatorica projekta »Jadran u mom oku« u sklopu kojeg se održavaju edukacije, radionice i akcije čišćenja podmorja.



 


Slabo istražena vrsta


Za svoja istraživanja zaroni i više od 40 metara u dubine Jadrana. Bavi se istraživanjem biologije riba, te su njeni znanstveni radovi, zbog brojnih zanimljivosti, publicirani u eminentnim svjetskim znanstvenim časopisima.


»Naopaka riba«

»Naopaka riba«



– Uglavnom sam usredotočena na ontogeniju, biološke karakteristike, uključujući morfologiju, prehrambenu i reproduktivnu biologiju s ciljem identificiranja i kvantificiranja bioloških parametara i procesa koji utječu na brzinu razvoja, vjerojatnost preživljavanja, otpornost na eksploataciju, promjene u okolišu te reproduktivnu uspješnost, objašnjava mlada znanstvenica svoju ljubav prema morskom svijetu.


Od Dubrovnika do Poreča


U istraživanju ribljeg svijeta mlada znanstvenica Ugrin istražuje cijeli Jadran pa je tako radila na kartiranju morskih staništa na područjima ekološke mreže NATURA 2000 i monitoring Posidonie oceanice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Radila je i terensko uzorkovanje plavoperajnih tuna u Poreču, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Stručnu praksu odradila je u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pod vodstvom prof. dr. sc. Jakova Dulčića i u Laboratoriju za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pod vodstvom doc. dr. sc. Igora Isajlovića


U svom doktorskom radu posvetila se proučavanju ribe patarače koja je sve poznatija i među ljubiteljima ribljeg menija.
– Moja disertacija predstavlja prvo sveobuhvatno istraživanje vrste patarače crnopjege, Lepidorhombus boscii, na području Jadrana, kojim će se dobiti nove spoznaje o biologiji, ekologiji i dinamici populacije ove relativno slabo istražene vrste u Jadranu. Produbljivanje znanstvenih spoznaja o gospodarski važnim vrstama, u koje se na području Jadrana ubraja i ova vrsta, od posebnog je značaja jer, između ostalog, predstavlja osnovu za kvalitetno i dugoročno održivo upravljanje stokovima ove vrste, ali i kompletnim ekosustavom.


Radionice za učenike osnovnih škola


U rodnoj Rijeci, Nika Ugrin održala je brojne edukativne radionice za učenike Osnovne škole Kozala, popularizirajući podmorje. Tako je bila voditeljica edukativne radionice »Morski svijet« za učenike 4. razreda, voditeljica edukativne ihtiološke radionice za učenike 3. razreda, voditeljica edukacije i radionice o ekologiji i zaštiti mora te voditeljica radionice o biologiji i ekologiji mora za učenike nižih razreda.
U Splitu je bila mentorica znanstveno-edukativne radionice za učenike 5. i 6. razreda osnovnih škola, »Kad odrastem želim biti ihtiolog« na Ljetnoj tvornici znanosti (Summer science factory Split) na MEDILSU i voditeljica radionice o utjecaju otpadnih voda na morske ekosustave na Europskoj noći istraživača u Splitu.
Bila je i voditeljica edukacije »Ekologija i zaštita mora«, Rotary Cluba Rijeka – Novi Val te voditeljica radionice »U zdravom moru plivaju zdrave ribice« u okviru tradicionalne manifestacije Eko akcija Novalja – Pokret otoka.

Buduća doktorica znanosti ima dozvolu za zaron na 40 m

Buduća doktorica znanosti ima dozvolu za zaron na 40 m


Reverzna jedinka


Obradila je 1.070 uzoraka riba, a svaka riba je bila podvrgnuta raznim analizama. Bile su to morfološke, morfometrijske, merističke analize, analiza relativnog rasta, dužinsko-maseni odnos, kondicija, starost i rast.
Rađene su i kemijske analize otolita, masena spektrometrija otolita, rendgenska difrakcija otolita, SEM analiza otolita, analiza prehrane, analiza reproduktivnih značajki, određivanje dužine prve spolne zrelosti i minimalne lovne duljine ribe, analiza prirodne i ribolovne smrtnosti populacije ove vrste te batimetrija i rasprostranjenost ove vrste u Jadranu.
– Tijekom istraživanja pronašla sam jednu reverznu jedinku, »naopaku ribu«, to je prva jedinka ove vrste pronađena u Jadranskom moru, ista je nađena jedino 1992. godine u Egejskom moru, a kratko priopćenje o nalazu u Jadranskom moru je poslano u Journal of fish biology u London i uskoro će biti objavljeno, kaže mlada znanstvenica Nika Ugrin.



Nika Ugrin, naopaka riba, riba, znanstvenica