Odbor za kulturu

Rijeci treba nova Strategija kulturnog razvitka

Ervin Pavleković

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Kulturna strategija je krovni dokument i strateški plan koji bi unapređivao kulturne djelatnosti i cijeli kulturni život



RIJEKA – Uoči sjednice Gradskog vijeća održala se i 23. sjednica Odbora za kulturu na kojoj se raspravljalo o nekoliko točaka. Program rada Savjeta mladih Grada Rijeke za 2024. godinu predstavio je njegov predsjednik Luka Čanković koji je istaknuo kako je novi program izrađen po predlošku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, a riječki je Savjet prvi u nas tako izradio program iz kojeg su jasno vidljivi ciljevi, opisi aktivnosti, kao i načini na koje će razlučiti koliko su njihove aktivnosti bile uspješne.


Kako je naglasio, pojačat će se vidljivost, a nastavit će se podcast, suradnja triju gradova (Opatije, Rijeke i Križevaca), slijedi obnova certifikata Savjeta, nacionalna konferencija, kao i jačanje županijske koordinacije Savjeta.


Maša Magzan je pohvalila raznolike aktivnosti Savjeta koje evidentno uključuju mlade, a po toj su točki dnevnog reda tri prisutne članice Odbora – Magzan, Marković i Aji – glasale jednoglasno


Izmjena ugovora za natječaj




Točka koja je izazvala nešto više pažnje je Prijedlog odluke o odobravanju nacrta ugovora o koncesiji na kulturnom dobru za gospodarsko korištenje dijela Palače šećera za obavljanje usluga u turizmu, a radi se o nacrtu izmijenjena ugovora za natječaj, to jest za koncesiju djelatnosti koja je prethodno bila objavljena tri puta, no interesa, iako je prostor koji gleda na Krešimirovu atraktivan, pojašnjava Vlasta Linić, nije bilo.


Baš zato, govori dalje, nakon neuspješnih natječaja su obavijestili resorno ministarstvo, potom su smanjili pokazatelje, pa se i sklopio dodatak ugovora, stoga se ovdje radi o prijedlogu koji ide na Gradsko vijeće, a ako prođe raspisat će se natječaj po novim uvjetima. Reviziju za dodjelu koncesije napravila je Regionalna razvojna agencija »Porin« u kolovozu ove godine.


Na to je Magzan upitala koji je točno interes Grada da umjesto ugostiteljskog objekta koji prirodom svoje djelatnosti okuplja ljude i »nudi jednu dodatnu vrijednost«, sada bude tamo turistička/marketinška agencija, odnosno infopult.


Linić pojašnjava kako se radi o dva prostora, za ugostitelja i marketinšku agenciju; za jedan su mijenjali pokazatelje (marketinšku agenciju), pa moraju ići na Gradsko vijeće, dok za drugi (ugostiteljskog subjekta) nisu, pa ne moraju, nego samo ponoviti natječaj. Što se tiče prvoga, koncesije za obavljanje usluga u turizmu, naglašava kako su uvjeti bili preambiciozni.


Također je na pitanje Magzan pojasnila i razliku u cijeni po »kvadratu« za ova dva prostora, jer u početnom su ugovoru, naglašava Magzan, »bolji uvjeti za nekoga tko nije ugostitelj i tko hoće raditi nešto drugo, a ugostiteljski objekt koji treba u smislu sadržaja i ponude tog kvarta, ima dosta snažne uvjete«, pa stoga »ne čudi da ljudi ne hrle da budu zakupci«.


Ugostitelji ipak imaju prihod, objašnjava Linić, pa mogu plaćati naknadu, a djelatnost marketinške agencije koja zbog pružanja informacija nudi dodatnu uslugu u interesu je Grada, no radi se o ugovornoj obvezi.


Statična djelatnost


Mazgan je pak ustvrdila kako se u slučaju agencije ne slaže s idejom »o statičnoj djelatnosti«, jer za Art-kvart treba ponuditi što više sadržaja koji bi ljude okupili, a turističke agencije su u odumiranju, na što je Linić dodala kako su zbog djelatnosti formirali prema tadašnjim uvjetima projekta turističke valorizacije, jer kad se prijavljivalo projekt u sklopu ugovora o besplatnim sredstvima bila je jasno definirana namjena prostora. O ovoj su točki dvije članice glasale protiv, a jedna za.


Što se tiče Odluke o promjeni djelatnosti Art-kina i davanju suglasnosti na Statut Art-kina, predsjednik Upravnog vijeća Art-kina Boris Ružić istaknuo je kako se u prvome slučaju radi o promjeni zakona, to jest promjeni terminologije iz film u audiovizualna djelatnost, a u drugome se radi o usklađivanju s dvama zakonima, onome o ustanovama i kulturnim vijećima (prema kojem, između ostalog, ravnateljicu više ne bira Gradsko vijeće, nego osnivač te mogućnost da u Upravnom vijeću, osim društveno-humanističkih, budu i osobe umjetničkih usmjerenja) što je jednoglasno prihvaćeno.


Na sjednici Gradskog vijeća krajem rujna točka prijedloga o izradi Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke (2024. – 2030.) nije izglasana, jer je većina bila suzdržana po pitanju izrade kulturne strategije koju niti nemamo, napominje Magzan, dok je u Zagrebu u javnoj raspravi već prijedlog kulturne strategije, a radi se o »izradi krovnog dokumenta i strateškog plana koji bi unapređivao kulturne djelatnosti i cijeli kulturni život«; suradnju, umrežavanje, održivost te javnu funkciju institucija u kulturi kroz razvijen odnos s građanima, posebno kroz suradnju s odgojno-obrazovnim institucijama i nezavisnom scenom.


Po toj su točki glasali jednoglasno.


Što se tiče neodgovorenih zaključaka Odbora i točke Razno, još se jednom posebno skrenula pažnja na Teatro Fenice, Lansirnu rampu kao i Lutkarsko kazalište, a za potonje, njihov problem sustava grijanja i hlađenja, najavila je Linić, bit će osigurana financijska sredstva rebalansom proračuna.